Napadi smijeha bez uzroka bolesti. Kako savladati neprikladan i nekontrolisan napad smijeha? Nehotični smeh može biti simptom ozbiljnih bolesti. Smeh bez razloga nije znak gluposti, već bolesti.

Panina Valentina Viktorovna

Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 107 [~ID] => 107 => [~CODE] => => 107 [~XML_ID] => 107 => Panina Valentina Viktorovna [~NAME] => Panina Valentina Viktorovna => [~TAGS] => => 100 [~SORT] => 100 =>

Saznao sam za vas na internetu - hitno mi treba magnetna rezonanca.

I posle nastupa sam sa tobom. Zaista mi se svidjelo vaše osoblje. Hvala na pažnji, ljubaznosti i tačnosti.

Neka ti u duši sve bude dobro kao i ja sada, uprkos svim problemima...

Budite!!! Sretni smo! Vaša Panina V.V.

[~PREVIEW_TEXT] =>

Saznao sam za vas na internetu - hitno mi treba magnetna rezonanca.

I posle nastupa sam sa tobom. Zaista mi se svidjelo vaše osoblje. Hvala na pažnji, ljubaznosti i tačnosti.

Neka ti u duši sve bude dobro kao i ja sada, uprkos svim problemima...

Budite!!! Sretni smo! Vaša Panina V.V.

=> Niz ( => 50 => 02.07.2018. 14:11:01 => iblock => 800 => 577 => 87769 => image/jpeg => iblock/d82 =>.jpg => pic_comments2-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be67d6f85f03ca.jpg => /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be2block /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be28f67 /upload 23 d79d608bd750c9be67d6f85f03ca. jpg => Panina Valentina Viktorovna => Panina Valentina Viktorovna) [~PREVIEW_PICTURE] => 50 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] = > => [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02.06.2018. 19:41:18 [~DATE_CREATE] => 02 /06/2018 19:41 :18 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] = > 02/07/2018 14:11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /sadržaj/detalj. php?ID=107 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail.php?ID=107 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 = > tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => html [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => html => / [~LANG_DIR] => / => 107 [~EXTERNAL_ID] => 107 => s1 [~LID] => s1 = > => => => Niz () = > Niz ( => 107 => => 107 => Panina Valentina Viktorovna => => 100 =>

Saznao sam za vas na internetu - hitno mi treba magnetna rezonanca.

I posle nastupa sam sa tobom. Zaista mi se svidjelo vaše osoblje. Hvala na pažnji, ljubaznosti i tačnosti.

Neka ti u duši sve bude dobro kao i ja sada, uprkos svim problemima...

Budite!!! Sretni smo! Vaša Panina V.V.

=> Niz ( => 50 => 02.07.2018. 14:11:01 => iblock => 800 => 577 => 87769 => image/jpeg => iblock/d82 =>.jpg => pic_comments2-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be67d6f85f03ca.jpg => /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be2block /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be28f67 /upload 23 d79d608bd750c9be67d6f85f03ca. jpg => Panina Valentina Viktorovna => Panina Valentina Viktorovna) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 06.02.2018. 19 :41:18 = > 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02- 06 19:37:56 = > 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 241 => Panina Valentina Viktorovna => => => => [~VRIJEDNOST] => Panina Valentina Viktorovna [ ~DESCRIPTION] => [~NAME ] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => = > S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 242 => Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR => => => => [~VRIJEDNOST] => Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR [~OPIS] => [~NAME] = > Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => = > => 241 => Panina Valentina Viktorovna => => = > => [~VALUE] => Panina Valentina Viktorovna [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] => => Panina Valentina Viktorovna) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => => S => 1 => 30 = > L => N => => => 5 => = > 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 242 => Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR-a => => => => [~VRIJEDNOST] => Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] => => Glumica, zaslužna umjetnica RSFSR) ) => Niz ( => 1 => Niz ( => 50 => 02/07/2018 14 :11:01 => iblock => 800 => 577 => 87769 => image/jpeg => iblock/d82 = >.jpg => pic_comments2-big.jpg => => => [~src] => = > /upload/iblock/d82/d823d79d608bd750c9be67d6f85f03ca.jpg) => Niz ( => /upload/resize_d8/iblock/iblock 264_380_1/d823d79d608bd750c9be67d6f85f03ca.jpg => 264 => 366 => 49035) => retina retina-x2-src => retina retina-x2-src ="/upload/resize_cache/iblock/d83d78cd_264/d83d78000000000 be67d6f85f03ca.jpg" => Niz ( => /upload/resize_cache /iblock/d82/132_190_1/d823d79d608bd750c9be67d6f 85f03ca.jpg => 132 => 183 => 14952 => Panina Valentina Victorovna)))

Sergej Šnurov

Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umetnik.

Ts.M.R.T. "Petrogradski" hvala!

Niz ( => 108 [~ID] => 108 => [~CODE] => => 108 [~XML_ID] => 108 => Sergej Šnurov [~NAME] => Sergej Šnurov => [~TAGS] => => 120 [~SORT] => 120 => Ts.M.R.T. "Petrogradsky" hvala! [~PREVIEW_TEXT] => Ts.M.R.T. "Petrogradsky" hvala! => Niz ( => 47 => 02.07.2018. 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 13218 => image/png => iblock/922 =>.png => Sloj 164 copy.png => => => [~src] => => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.png => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.png516e5f3b399b75.png => Sergey Shnurov => Sergey Shnurov ) [~PREVIEW_PICTURE] => 47 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => => [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] = > => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] = > recenzije => Recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02/06/2018 19:42:31 [~DATE_CREATE] => 02/06/2018 19:42:31 => 1 [~CREATED_BY ] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02/07/2018 14:11:01 => 1 [~ MODIFIED_BY] = > 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID=108 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail. php?ID =108 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 108 [~EXTERNAL_ID] => 108 => s1 [~LID] => s1 => => => => Niz () => Niz ( => 108 => => 108 => Sergej Šnurov => => 120 => Ts. M. R. T. “Petrogradski” hvala! => Niz ( => 47 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 13218 => image/png => iblock/922 =>.png => Sloj 164 kopija .png => => => [~src] => => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.png => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516/ /922fe00 07755edf562516e5f3b399b75. png => Sergey Shnurov => Sergey Shnurov) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02/06/2018 19:42 :31 => 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19 :37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N = > N => N => 1 => => => => 243 => Sergej Šnurov => => => => [~VRIJEDNOST] => Sergej Šnurov [~OPIS] = > [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 = > OPIS => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 244 => Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umetnik. => => => => [~VALUE] => Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umetnik. [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Ko ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N = > N => 1 => => => => 243 => Sergey Shnurov => => => => [~VRIJEDNOST] => Sergey Shnurov [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Ko je ostavio recenzija [ ~DEFAULT_VALUE] => => Sergey Shnurov) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => => S = > 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 244 = > Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umjetnik. => => => => [~VRIJEDNOST] => Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umjetnik. [~OPIS] => [~NAME] = > Potpis [~ DEFAULT_VALUE] => => Ruski rok muzičar, filmski glumac, TV voditelj i umjetnik.)) => Niz ( => 1 => Niz ( => 47 => 02.07.2018. 14:11:01) => iblock => 183 = > 132 => 13218 => image/png => iblock/922 =>.png => Sloj 164 copy.png => => => [~src] => => /upload/ iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.png ) => Niz ( => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.pngtina =>1 retka =>3218) 2-src="/upload/iblock/922 /922fe0007755edf562516e5f3b 399b75.png" => Niz ( => /upload/iblock/922/922fe0007755edf562516e5f3b399b75.png => 132 Sergey => 132 S)

Hvala vam puno na ovako dobroj, profesionalnoj usluzi u vašoj klinici. Lepo, udobno! Odlični ljudi, odlični uslovi.

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 115 [~ID] => 115 => [~CODE] => => 115 [~XML_ID] => 115 => Kiseleva I.V. [~NAME] => Kiseleva I.V. => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Hvala vam puno na ovako dobroj, profesionalnoj usluzi u vasoj klinici. Prijatno, udobno! Divni ljudi, divni uslovi. [~PREVIEW_TEXT] => Hvala vam puno za ovo dobro, profesionalna usluga u vašoj klinici.Prijatno,udobno!Divni ljudi,divni uslovi.=> Array ( => 57 => 02.07.2018 14:11:01 => iblock => 800 => 561 => 154991 => slika /jpeg => iblock/bf4 =>.jpg => pic_comments7-big.jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/bf4/bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg => /upload/i /bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg => /upload/iblock/bf4/bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg => Kiseleva I.V. =>PRIJAVA => Kiseleva I.V. => PREGLED [.KISELEV] [TEKST_5_PREGLED] => => [~ DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => => [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [ ~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => recenzije [~IBLOCK_NAME] => recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02.07. 2018 12:40:21 [~DATE_CREATE] => 02/07/2018 12:40:21 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/ 07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02/07/2018 14:11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~ IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID=115 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail.php?ID=115 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 115 [~EXTERNAL_ID] = > 115 => s1 [~LID] => s1 => => => => Niz () => Niz ( => 115 => => 115 => Kiseleva I.V. => => 500 => Hvala vam puno na ovako dobroj, profesionalnoj usluzi u vašoj klinici. Lepo, udobno! Odlični ljudi, odlični uslovi. => Niz ( => 57 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 800 => 561 => 154991 => image/jpeg => iblock/bf4 =>.jpg => pic_comments7-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/bf4/bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg => /upload/iblock/bf4/bf4cefd9296b735184flockf0/jpg bf 4cefd9296b73518435a3fcfd00636b. jpg => Kiseleva I. V. => Kiseleva I.V.) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02.07.2018 12:40:21 = > 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19:37: 56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N = > N => N => N => 1 => => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~OPIS] => [~NAME] => Ko ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => => S = > 1 = > 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => = > => [~VALUE] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz () => Niz ( => 1 => Niz ( = > 57 = > 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 800 => 561 => 154991 => image/jpeg => iblock/bf4 =>.jpg => pic_comments7-big.jpg => = > => [~ src] => => /upload/iblock/bf4/bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/bf4/264_380_1/bf163cf76f35036bf350b36b6f36bf36b6f36bf36bf36bf36bf36bf36bf36bf36cfd00636b.jpg) .jp g => 264 => 376 = > 70332) => retina retina-x2-src="/upload/resize_cache/iblock/bf4/264_380_1/bf4cefd9296b73518435a3fcfd00636b.jpg" => Niz ( => /cache/upload/14bflock_14f3_14fd_ 9296b7351 8435a3fcfd00636b.jpg = > 132 => 188 => 18203 => Kiseleva I.V.)))

Rusanova

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 114 [~ID] => 114 => [~CODE] => => 114 [~XML_ID] => 114 => Rusanova [~NAME] => Rusanova => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Zahvaljujem se osoblju na pazljivom i ljubaznom odnosu.Dobro je sto bar imate ovakvu kliniku.
[~PREVIEW_TEXT] => Želio bih da se zahvalim osoblju na pažljivom i prijateljskom odnosu. Dobro je da barem imate takvu kliniku. => Niz ( => 56 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 800 => 575 => 175172 => image/jpeg => iblock/ae8 =>.jpg => pic_comments6-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/ae8/ae8e1a20dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b.jpg => /upload/iblock/ae8/ae8e1a20dc0f51db7block/jpg /upload/iblock/ae8e1a20dc0f51db7e73a8/jpg ae8e1a20 dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b. jpg => Rusanova => Rusanova) [~PREVIEW_PICTURE] => 56 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => => [ ~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 = > recenzije [ ~IBLOCK_CODE] => recenzije => Recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02/07/2018 12:39:29 [~DATE_CREATE] => 02/07/2018 12:39:29 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02.07.2018. 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02.02. /2018 14:11:01 => 1 [ ~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID= 114 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail .php?ID=114 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~ DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE ] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 114 [~EXTERNAL_ID] => 114 => s1 [~LID] => s1 => => = > => Niz () => Niz ( = > 114 => => 114 => Rusanova => => 500 => Zahvaljujem se zaposlenima na pažljivom i prijateljskom odnosu. Dobro je da barem imate takvu kliniku.
=> Niz ( => 56 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 800 => 575 => 175172 => image/jpeg => iblock/ae8 =>.jpg => pic_comments6-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/ae8/ae8e1a20dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b.jpg => /upload/iblock/ae8/ae8e1a20dc0f51db7block/jpg /upload/iblock/ae8e1a20dc0f51db7e73a8/jpg ae8e1a20 dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b. jpg => Rusanova => Rusanova) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02/07/2018 12:39:29 => 1 => (admin) => 02.07.2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 06.02.2018 19:37) :56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 = > N => N => N => N => 1 => => => => 247 => Rusanova => => => => [~VRIJEDNOST] => Rusanova [~OPIS] => [~NAME ] => Ko je ostavio recenziju [~ DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => => = > [~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19:37: 56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => = > 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 247 => Rusanova => => => => [~VRIJEDNOST] => Rusanova [ ~DESCRIPTION] => [~NAME] = > Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] => => Rusanova)) => Niz ( => 1 => Niz ( => 56 => 02.07.2018. 14:11) :01 => iblock => 800 => 575 => 175172 => image/jpeg => iblock/ae8 =>.jpg => pic_comments6-big.jpg => => => [~src] => => / upload/iblock/ae8/ae8e1a20dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/ae8/264_380_1/ae8e1a20dc0f515db76.jpg =676b58db7676b58db76.jpg 7 => 76413) => retina retina-x2-src=" /upload/resize_cache/iblock/ae8/264_380 _1/ae8e1a20dc0f51db073a5d7e6c8ffb7b. jpg" => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/ae8/132/132_132_132_1320000000000000000 c8ffb7b.jpg => 132 => 183 => 19499 => Rusanova)) )

Sve je vrlo kompetentno, vrlo ljubazna usluga. Ovu kliniku ću preporučiti svojim prijateljima. Sretno!!!

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 113 [~ID] => 113 => [~CODE] => => 113 [~XML_ID] => 113 => Anonimno [~NAME] => Anonimno => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Sve je vrlo kompetentno, vrlo ljubazna usluga. Preporučiću ovu kliniku svojim prijateljima. Sretno!!! [~PREVIEW_TEXT] => Sve je vrlo kompetentno, vrlo ljubazna usluga. Hoću. preporuči ovu kliniku svojim prijateljima. Sretno! !! => Niz ( => 55 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 778 => 572 => 46441 => image/jpeg => iblock/348 =>.jpg => pic_comments5-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/348/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg => /upload/iblock/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg => e3b767d0.jpg => /upload/iblock /348/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg => Anonimno => Anonimno) [~PREVIEW_PICTURE] => 55 => [~DETAIL_TEXT] => => => [~DETAIL_ROM>]PRILOG => [~ACTIVE_FROM] => => [~ DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => Recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02.07.2018. 12:37:43 [~DATE_CREATE] => 02/07/2018 12:37:43 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11 :01 [~TIMESTAMP_X] => 02/07/2018 14:11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID=113 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content /detail.php?ID=113 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index .php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => tekst [ ~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 113 [~EXTERNAL_ID] => 113 => s1 [ ~LID] => s1 => => => => Niz () => Niz ( => 113 => => 113 => Anonimno => => 500 => Sve je vrlo kompetentno, vrlo ljubazna usluga. Ovu kliniku ću preporučiti svojim prijateljima. Sretno!!! => Niz ( => 55 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 778 => 572 => 46441 => image/jpeg => iblock/348 =>.jpg => pic_comments5-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/348/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg => /upload/iblock/348/348950e3a3aaa6063032e3a3aa60630blockc/jpg 8/.jpg => Anonimno => Anonimno) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 07. 02.2018 12:37:43 => 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018- 02- 06 19:37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => = > 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~OPIS] => [~NAME ] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => = > S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => = > => = > => => => => [~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz () => Niz ( = > 1 => Niz ( => 55 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 778 => 572 => 46441 => image/jpeg => iblock/348 =>.jpg => pic_comments5 -big.jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/348/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/348/268950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/348/268950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg). 05e3b7 67d0.jpg => 264 => 359 = > 48124) => retina retina-x2-src="/upload/resize_cache/iblock/348/264_380_1/348950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0/iblock =>/ca4ray/jpg" 132_190_1/3 48950e3a3aa606332cb5c05e3b767d0.jpg => 132 => 179 => 14994 => Anonimno)))

Kuznjecov V.A.

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 112 [~ID] => 112 => [~CODE] => => 112 [~XML_ID] => 112 => Kuznjecov V.A. [~NAME] => Kuznjecov V.A. => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Administrator vrlo osjetljiv, ljubazan, kulturan, ljubazan.
[~PREVIEW_TEXT] => Administrator vrlo osjetljiv. Pristojan, kulturan, ljubazan. => Niz ( => 53 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 783 => 560 => 69584 => image/jpeg => iblock/58a =>.jpg => pic_comments4-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec9345d2b58017f2.jpg => /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec93801/jpg /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec93801/jpg a0 be58e116e783ec9345d2b58017f2. jpg => Kuznjecov V.A. => Kuznjecov V.A.) [~PREVIEW_PICTURE] => 53 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => = > [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID ] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02.07.2018. 12:35:47 [~DATE_CREATE] => 02.02. 2018 12:35:47 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02 /07/2018 14 :11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php? ID=112 [~ DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail.php?ID=112 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] = > tekst => tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 112 [~EXTERNAL_ID] => 112 => s1 [~LID] => s1 => = > => => Niz () => Niz ( => 112 => => 112 => Kuznjecov V.A. => => 500 => Veoma responsivan administrator. Pristojan, kulturan, ljubazan.
=> Niz ( => 53 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 783 => 560 => 69584 => image/jpeg => iblock/58a =>.jpg => pic_comments4-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec9345d2b58017f2.jpg => /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec93801/jpg /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec93801/jpg a0 be58e116e783ec9345d2b58017f2. jpg => Kuznjecov V.A. => Kuznjecov V.A.) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02/07/2018 12:35 :47 => 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19) : 37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 = > N => N => N => N => 1 => => => => 246 => Kuznjecov V.A. => => => => [~VRIJEDNOST] => Kuznjecov V.A. [ ~OPIS] = > [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y = > 500 = > OPIS => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 = > => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz ( => Niz ( = > 25 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N = > => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 246 => Kuznjecov V.A. => => => => [~VRIJEDNOST] => Kuznjecov V.A. [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] => => Kuznjecov V.A.)) => Niz ( => 1 => Niz ( => 53 => 07.02.2018. 14 :11:01 => iblock => 783 => 560 => 69584 => image/jpeg => iblock/58a =>.jpg => pic_comments4-big.jpg => => => [~src] => = > /upload/iblock/58a/58a0be58e116e783ec9345d2b58017f2.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/58a/264_380_1/58a0be58e116e4083 = 6 5 6 4 0 7 7 2 2 2 2 9 => 61367) => retina retina-x2-src ="/upload/resize_cache/iblock/58a/264_380_1/58a0be58e116e783ec9345d2b58017f2.jpg" => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/58a/132/132_1902085855812017f2.jpg => 132 => 184 => 18518 => Kuznjecov V .A.)))

Khrabrova V.E.

Otvorite skeniranje pregleda

Niz ( => 111 [~ID] => 111 => [~CODE] => => 111 [~XML_ID] => 111 => Khrabrova V.E. [~NAME] => Khrabrova V.E. => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Izražavam veliku zahvalnost administratoru Kristini i Rinatu Chubarovu na pažljivom i prijateljskom odnosu tokom pregleda, volio bih da ima više takvog osoblja, što je retkost ovih dana.
[~PREVIEW_TEXT] => Izražavam veliku zahvalnost administratoru Kristini i Rinatu Chubarovu na pažljivom i prijateljskom odnosu tokom pregleda, volio bih da ima više takvog osoblja, što je rijetkost ovih dana. => Niz ( => 54 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 795 => 566 => 59952 => image/jpeg => iblock/4f6 =>.jpg => pic_comments3-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/jpg /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/jpg 4f6a1c f8d5ae2b88db75270e0ab7cc95. jpg => Khrabrova V.E. => Khrabrova V.E.) [~PREVIEW_PICTURE] => 54 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => = > [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID ] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02.07.2018. 12:34:11 [~DATE_CREATE] => 02.02. 2018 12:34:11 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02 /07/2018 14 :11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php? ID=111 [~ DETAIL_PAGE_URL] => /content/detail.php?ID=111 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] = > tekst => tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 111 [~EXTERNAL_ID] => 111 => s1 [~LID] => s1 => = > => => Niz () => Niz ( => 111 => => 111 => Khrabrova V.E. => => 500 => Izražavam veliku zahvalnost administratoru Kristini i Rinatu Chubarovu na pažljivom i prijateljskom odnosu tokom pregleda, volio bih da ima više takvog osoblja, što je rijetkost ovih dana.
=> Niz ( => 54 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 795 => 566 => 59952 => image/jpeg => iblock/4f6 =>.jpg => pic_comments3-big .jpg => => => [~src] => => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg => /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/jpg /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88dblock/jpg 4f6a1c f8d5ae2b88db75270e0ab7cc95. jpg => Khrabrova V.E. => Khrabrova V.E.) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02.07.2018. 12:34 :11 => 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19 : 37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 = > N => N => N => N => 1 => => => => 245 => Khrabrova V.E. => => => => [~VRIJEDNOST] => Khrabrova V.E. [ ~DESCRIPTION] = > [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y = > 500 = > OPIS => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 = > => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz ( => Niz ( = > 25 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N = > => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => 245 => Khrabrova V.E. => => => => [~VRIJEDNOST] => Khrabrova V.E. [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] => => Khrabrova V.E.)) => Niz ( => 1 => Niz ( => 54 => 07.02.2018. 14 :11:01 => iblock => 795 => 566 => 59952 => image/jpeg => iblock/4f6 =>.jpg => pic_comments3-big.jpg => => => [~src] => = > /upload/iblock/4f6/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg) => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/4f6/264_380_1/4f6a1cf8d5ae25b7 =>ccd2025b788d5ae25b77> 3 70 => 49706) => retina retina-x2- src ="/upload/resize_cache/iblock/4f6/264_380_1/4f6a1cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg" => Niz ( => /upload/resize_cache/iblock/4f6/132cf8d5ae2b88db75270e0ab7cc95.jpg) e0ab 7cc95.jpg => 132 => 185 => 15022 => Khrabrova V .E.)))

Niz ( => 110 [~ID] => 110 => [~CODE] => => 110 [~XML_ID] => 110 => Evgenia Andreeva [~NAME] => Evgenia Andreeva => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Izražavam duboku zahvalnost Ekaterini Kornevoj na njenom strpljenju, profesionalnosti, ljubaznosti i fantastičnom odnosu prema pacijentima.
[~PREVIEW_TEXT] => Izražavam duboku zahvalnost Ekaterini Kornevoj na njenom strpljenju, profesionalnosti, ljubaznosti i fantastičnom odnosu prema pacijentima. => Niz ( => 49 => 02.07.2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 35147 => image/png => iblock/f27 =>.png => Sloj 164. png = > => => [~src] => => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbbd9983097.png => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbb7/27fbb7/27293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbbd9983097.png 783daa 9de38c00293fbbd9983097.png => Evgenia Andreeva => Evgenia Andreeva) [~PREVIEW_PICTURE] => 49 => [~DETAIL_TEXT] => => [~DETAIL_PICTURE] => => [~DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => => [~DATE_ACTIVE_TO ] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => Recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 02/06/2018 19:44:06 [~DATE_CREATE] => 02/06/ 2018 19:44:06 = > 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02/ 07/2018 14:11:01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID =110 [~DETAIL_PAGE_URL] => /content/ detail.php?ID=110 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [ ~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst => tekst [~ PREGLED_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 110 [~EXTERNAL_ID] => 110 => s1 [~LID] => s1 => => => => Niz () => Niz ( => 110 => => 110 => Evgenia Andreeva => => 500 => Izražavam duboku zahvalnost Ekaterini Kornevoj na njenom strpljenju, profesionalnosti, ljubaznosti i fantastičnom odnosu prema pacijentima .
=> Niz ( => 49 => 02.07.2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 35147 => image/png => iblock/f27 =>.png => Sloj 164. png = > => => [~src] => => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbbd9983097.png => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbb7/27fbb7/27293fbb7/27293fbb7/272783daa9de38c00293fbbd9983097.png 783daa 9de38c00293fbbd9983097.png => Evgenia Andreeva => Evgenia Andreeva) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 02/06/2018 19:44: 06 => 1 = > (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018-02-06 19: 37:56 => 10 = > Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~OPIS] => [~NAME] = > Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => => => [ ~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz () => Niz ( => 1 => Niz ( => 49 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 35147 => image/png => iblock/f27 =>.png => Sloj 164.png => => => [~src] => = > /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbbd9983097.png) => Niz ( => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c002983 =>002983 =>002983 => 35147) = > retina retina -x2-src="/upload /iblock/f27/f272783daa9de38c00293fbbd9983097.png" => Niz ( => /upload/iblock/f27/f272783daa9de38c002983f272783daa9de38c002983f20100293fbd100293fbd100293fbd100293f5147 => Evgenia Andreeva) ))

Hvala puno na konsultaciji i pregledu... Bila je veoma ljubazna, pristupačna i detaljno je objasnila proces i rezultat.

Niz ( => 109 [~ID] => 109 => [~CODE] => => 109 [~XML_ID] => 109 => Anonimno [~NAME] => Anonimno => [~TAGS] => => 500 [~SORT] => 500 => Hvala vam puno na konsultaciji i pregledu... Veoma ljubazno, pristupačno i detaljno objasnilo proces i rezultat [~PREVIEW_TEXT] => Hvala vam puno na konsultaciji i pregledu ... Vrlo ljubazno, pristupačno i detaljno objašnjeno proces i rezultat. => Niz ( => 48 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 24647 => slika /png => iblock/2db =>.png = > Sloj 165.png => => => [~src] => => /upload/iblock/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f4195b6998bf18.png => /upload/ib.png => /upload/i block/2db/.png => Anonimno => Anonimno => Anonimno => Anonimni PREGLED]~8) [] [~DETAIL_PICTURE] => => [~ DATE_ACTIVE_FROM] => => [~ACTIVE_FROM] => = > [~DATE_ACTIVE_TO] => => [~ACTIVE_TO] => => [~SHOW_COUNTER] => => [~SHOW_COUNTER_START] => => sadržaj [~IBLOCK_TYPE_ID ] => sadržaj => 10 [~IBLOCK_ID] => 10 => recenzije [~IBLOCK_CODE] => recenzije => Recenzije [~IBLOCK_NAME] => Recenzije => [~IBLOCK_EXTERNAL_ID] => => 06.02.2018. 19 :43:22 [~DATE_CREATE] => 02/06/2018 19: 43:22 => 1 [~CREATED_BY] => 1 => (admin) [~CREATED_USER_NAME] => (admin) => 02/07/ 2018 14:11:01 [~TIMESTAMP_X] => 02/07/2018 14:11: 01 => 1 [~MODIFIED_BY] => 1 => (admin) [~USER_NAME] => (admin) => [~ IBLOCK_SECTION_ID] => => /content/detail.php?ID=109 [~DETAIL_PAGE_URL] = > /content/detail.php?ID=109 => /content/index.php?ID=10 [~LIST_PAGE_URL] => /content/index.php?ID=10 => tekst [~DETAIL_TEXT_TYPE] => tekst = > tekst [~PREVIEW_TEXT_TYPE] => tekst => / [~LANG_DIR] => / => 109 [~EXTERNAL_ID] => 109 => s1 [~LID] => s1 => => => => Niz () => Niz ( => 109 => => 109 => Anonimno => => 500 => Hvala vam puno na konsultaciji i pregled... Vrlo ljubazni, pristupačni i detaljno objašnjeni proces i rezultat. => Niz ( => 48 => 02.07.2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 24647 => image/png => iblock/2db =>.png => Sloj 165. png = > => => [~src] => => /upload/iblock/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f4195b6998bf18.png => /upload/iblock/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f989/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f989/block. 2db2b 520cb9bbfd8f6f4195b6998bf18.png => Anonimno => Anonimno) => => => => => => => => => sadržaj => 10 => recenzije => Recenzije => => 06. 02.2018 19:43:22 => 1 => (admin) => 02/07/2018 14:11:01 => 1 => (admin)) => Niz ( => Niz ( => 25 => 2018- 02- 06 19:37:56 => 10 => Ko je ostavio recenziju => Y => 500 => IME => => S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => = > 0 => N => N => N => N => 1 => => => => => => => => => [~VRIJEDNOST] => [~OPIS] => [~NAME ] => Ko je ostavio recenziju [~DEFAULT_VALUE] =>) => Niz ( => 26 => 2018-02-06 19:37:56 => 10 => Potpis => Y => 500 => OPIS => = > S => 1 => 30 => L => N => => => 5 => => 0 => N => N => N => N => 1 => => = > => = > => => => => [~VRIJEDNOST] => [~DESCRIPTION] => [~NAME] => Potpis [~DEFAULT_VALUE] =>)) => Niz () => Niz ( = > 1 => Niz ( => 48 => 02/07/2018 14:11:01 => iblock => 183 => 132 => 24647 => image/png => iblock/2db =>.png => Sloj 165.png => = > => [~src] => => /upload/iblock/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f4195b6998bf18.png) => Niz ( => /upload/iblock/2db/2db2b5209cb6b4f199cf6b4f19c9cd132 => 183 => 24647) => retina retina-x2-src="/upload/iblock/2db/2db2b520cb9bbfd8f6f4195b6998bf18.png" => Niz ( => /upload/iblock/2db/2db2b520p8f8f6b4f19b8f8f132 => 183 = > 24647 => Anonimno)))

Ilustracija / Fotografija: iz otvorenih izvora

Nekontrolisani smeh može biti znak bolesti ili stanja koje obično utiče na nervni sistem

Nekontrolisani, nerazumni, patološki smeh može biti medicinski simptom ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su tumori na mozgu, moždani udar, Angelmanov sindrom, Touretteov sindrom i poremećaji nervnog sistema usled zloupotrebe droga.

Na prvi pogled, veza smeha i bolesti deluje čudno, jer se obično smejemo kada smo srećni ili mislimo da je nešto smešno. Prema nauci o sreći, namjerni smeh može čak podići naše raspoloženje i učiniti nas sretnima. Ali druga je stvar ako stojite u redu u banci ili u supermarketu, i odjednom se neko iznenada i divlje nasmije bez ikakvog razloga. Osoba koja se smije može imati nervozni tik, trzati se ili djelovati blago dezorijentirano. Osoba se može smijati i plakati u isto vrijeme, dok izgleda djetinjasto ili kao žrtva nasilja.

Ako se nehotice i često počnete smijati, to može ukazivati ​​na simptom kao što je patološki smeh. To je znak osnovne bolesti ili patološkog stanja koje obično pogađa nervni sistem. Istraživači još uvijek pokušavaju saznati više o ovom fenomenu (patološki smeh obično nije povezan sa humorom, zabavom ili bilo kojim drugim izrazom radosti).

Kao što znate, naš mozak je kontrolni centar nervnog sistema. Šalje signale koji kontroliraju nevoljne radnje poput disanja, otkucaja srca i voljnih radnji kao što su hodanje ili smijeh. Ako se ovi signali pokvare zbog hemijske neravnoteže, abnormalni rast mozak ili urođena defekt, mogu se pojaviti napadi nerazumnog smijeha.

Naučimo više o bolestima i medicinskim simptomima koji mogu biti praćeni smehom (ali ne i osmehom).

Smijeh zbog bolesti

Pacijenti ili članovi njihovih porodica obično su primorani da potraže pomoć zbog bilo kojih drugih znakova bolesti, ali ne zbog smijeha. Međutim, ponekad i smijeh medicinski simptom vredan pažnje.

Evo primjera: 2007. godine, trogodišnja djevojčica iz New Yorka počela se ponašati prilično neobično: povremeno se smijala i trzala (kao od bolova) u isto vrijeme. Doktori su otkrili da ima rijedak oblik epilepsije koji izaziva nevoljni smijeh. Zatim su kod djevojčice otkrili benigni tumor na mozgu i uklonili ga. Nakon operacije, nestao je i simptom ovog tumora, nevoljni smeh.

Hirurzi i neurolozi su u više navrata pomogli ljudima s tumorima na mozgu ili cistama da se riješe nevoljnih i nekontroliranih napada smijeha. Činjenica je da uklanjanje ovih formacija eliminira pritisak na područja mozga koja ga uzrokuju. Akutni moždani udar takođe može izazvati nenormalan smeh.

Smeh je simptom Angelmanovog sindroma, retkog hromozomskog poremećaja koji utiče na nervni sistem. Pacijenti se često smiju zbog pojačane stimulacije dijelova mozga koji kontroliraju radost. Touretteov sindrom je neurobiološki poremećaj koji uzrokuje tikove i nevoljne vokalne ispade. Osobe s Touretteovim sindromom općenito ne trebaju liječenje osim ako njihovi simptomi ne ometaju svakodnevne aktivnosti, kao što su posao ili škola. Lijekovi i psihoterapija mogu pomoći pacijentima da minimiziraju simptome.

Smijeh također može biti simptom zloupotrebe droga ili ovisnosti o kemikalijama. U oba slučaja, oštećeni nervni sistem šalje signale, uključujući i one koji izazivaju smeh. Demencija, anksioznost, strah i nemir također mogu uzrokovati nevoljni smeh.

Na prvi pogled, veza smeha i bolesti deluje čudno, na kraju krajeva, obično se smejemo kada smo srećni ili mislimo da je nešto smešno. Prema nauci o sreći, namjerni smeh može čak podići naše raspoloženje i učiniti nas sretnima. Ali druga je stvar ako stojite u redu u banci ili u supermarketu, i odjednom se neko iznenada i divlje nasmije bez ikakvog razloga. Osoba koja se smije može imati nervozni tik, trzati se ili djelovati blago dezorijentirano. Osoba se može smijati i plakati u isto vrijeme, dok izgleda djetinjasto ili kao žrtva nasilja.

Ako se nehotice i često počnete smijati, to može ukazivati ​​na simptom kao što je patološki smeh. To je znak osnovne bolesti ili patološkog stanja koje obično pogađa nervni sistem. Istraživači još uvijek pokušavaju saznati više o ovom fenomenu (patološki smeh obično nije povezan sa humorom, zabavom ili bilo kojim drugim izrazom radosti).

Kao što znate, naš mozak je kontrolni centar nervnog sistema. Šalje signale koji kontroliraju nevoljne radnje poput disanja, otkucaja srca i voljnih radnji kao što su hodanje ili smijeh. Kada se ovi signali pokvare zbog hemijske neravnoteže, abnormalnog rasta mozga ili urođene mane, mogu se pojaviti napadi nekontroliranog smijeha.

Naučimo više o bolestima i medicinskim simptomima koji mogu biti praćeni smehom, ali ne i osmehom.

Smijeh zbog bolesti

Pacijenti ili članovi njihovih porodica obično su primorani da potraže pomoć zbog bilo kojih drugih znakova bolesti, ali ne zbog smijeha. Međutim, smeh je ponekad medicinski simptom koji zaslužuje posebnu pažnju.

Evo primjera: 2007. godine, trogodišnja djevojčica iz New Yorka počela se ponašati prilično neobično: povremeno se smijala i trzala (kao od bolova) u isto vrijeme. Doktori su otkrili da ima rijedak oblik epilepsije koji izaziva nevoljni smijeh. Zatim su kod djevojčice otkrili benigni tumor na mozgu i uklonili ga. Nakon operacije, nestao je i simptom ovog tumora – nevoljni smeh.

Hirurzi i neurolozi su u više navrata pomogli ljudima s tumorima na mozgu ili cistama da se riješe nevoljnih i nekontroliranih napada smijeha. Činjenica je da uklanjanje ovih formacija eliminira pritisak na područja mozga koja ga uzrokuju. Akutni moždani udar takođe može izazvati nenormalan smeh.

Smeh je simptom Angelmanovog sindroma, retkog hromozomskog poremećaja koji utiče na nervni sistem. Pacijenti se često smiju zbog pojačane stimulacije dijelova mozga koji kontroliraju radost. Touretteov sindrom je neurobiološki poremećaj koji uzrokuje tikove i nevoljne vokalne ispade. Osobe s Touretteovim sindromom općenito ne trebaju liječenje osim ako njihovi simptomi ne ometaju svakodnevne aktivnosti, kao što su posao ili škola. Lijekovi i psihoterapija mogu pomoći pacijentima da minimiziraju simptome.

Smijeh također može biti simptom zloupotrebe droga ili ovisnosti o kemikalijama. U oba slučaja, oštećeni nervni sistem šalje signale, uključujući i one koji izazivaju smeh. Demencija, anksioznost, strah i nemir također mogu uzrokovati nevoljni smeh.

Histerični napad

Često koristimo izraz „izbaciti bijes“, ali malo ljudi razmišlja o tome da nije riječ o običnom promiskuitetu u ponašanju, već o pravoj bolesti, sa svojim simptomima, klinikom i liječenjem.

Šta je histerični napad?

Histerični napad je vrsta neuroze koja se manifestuje indikativnim emocionalnim stanjima (suze, vriskovi, smeh, savijanje, kršenje ruku), konvulzivna hiperkineza, periodična paraliza itd. Bolest je poznata od davnina; Hipokrat je ovu bolest opisao, nazivajući je "bjesnilo materice", što ima vrlo jasno objašnjenje. Histerični napadi su tipičniji za žene, manje je vjerovatno da će smetati djeci i javljaju se samo kao izuzetak kod muškaraca.

Profesor Jean-Martin Charcot pokazuje studentima ženu u histeričnom napadu

On ovog trenutka bolest je povezana sa određenim tipom ličnosti. Osobe podložne napadima histerije su sugestibilne i samohipnozne, sklone fantaziranju, nestabilne u ponašanju i raspoloženju, vole da privlače pažnju ekstravagantnim postupcima, teže da budu teatralne u javnosti. Takvim ljudima su potrebni gledaoci koji će ih čuvati i brinuti o njima, a onda dobijaju potrebno psihičko oslobađanje.

Često su histerični napadi povezani s drugim psihosomatskim devijacijama: fobijama, nesklonošću bojama, brojevima, slikama, uvjerenjem u zavjeru protiv sebe. Histerija pogađa otprilike 7-9% svjetske populacije. Među tim ljudima ima i onih koji pate od teške histerije - histerične psihopatije. Napadi ovakvih osoba nisu performans, već prava bolest koju morate znati, ali i biti u mogućnosti da pružite pomoć takvim pacijentima. Često se prvi znaci histerije javljaju već u djetinjstvu, pa roditelje djece koja na sve burno reaguju, savijaju se unazad i ljutito vrište treba pokazati dječjem neurologu.

U slučajevima kada problem raste godinama, a odrasla osoba već boluje od teških histeričnih neuroza, samo psihijatar može pomoći. Pregled se radi individualno za svakog pacijenta, prikuplja se anamneza, testovi i kao rezultat toga propisuje se specifičan tretman koji je primjeren samo ovom pacijentu. U pravilu se radi o nekoliko grupa lijekova (hipnotici, sredstva za smirenje, anksolitici) i psihoterapija.

Psihoterapija je u ovom slučaju propisana da ih otvori životne okolnostišto je uticalo na razvoj bolesti. Uz njegovu pomoć pokušavaju da izjednače svoj značaj u životu osobe.

Simptomi histerije

Histerični napad karakterizira ekstremna raznolikost simptoma

Histerični napad karakterizira ekstremna raznolikost simptoma. To se objašnjava samohipnozom pacijenata, "zahvaljujući" kojoj pacijenti mogu prikazati kliniku gotovo svake bolesti. Napadi se u većini slučajeva javljaju nakon emocionalnog iskustva.

Histeriju karakterišu znaci „racionalnosti“, tj. pacijent doživljava samo onaj simptom koji mu je u ovom trenutku “potreban” ili je “koristan”.

Histerični napadi počinju histeričnim paroksizmom, koji slijedi nakon neugodnog iskustva, svađe ili ravnodušnosti od strane voljenih osoba. Napad počinje odgovarajućim simptomima:

  • Plakanje, smeh, vrištanje
  • Bol u predjelu srca
  • Tahikardija (ubrzan rad srca)
  • Osjećaj nedostatka zraka
  • Histerična lopta (osjećaj kvrge koja se kotrlja do grla)
  • Pacijent pada, mogu se javiti konvulzije
  • Hiperemija kože lica, vrata, grudi
  • Oči su zatvorene (pri pokušaju otvaranja, pacijent ih ponovo zatvara)
  • Ponekad pacijenti cepaju svoju odjeću, kosu i udaraju se po glavi

Vrijedi napomenuti karakteristike koje nisu karakteristične za histerični napad: pacijent nema modrice, nema ugrizen jezik, napad se nikada ne razvija kod osobe koja spava, to se ne događa nehotično mokrenje, osoba odgovara na pitanja, nema spavanja.

Poremećaji osjetljivosti su vrlo česti. Bolesnik privremeno prestaje da osjeća dijelove tijela, nekad ne može da ih pomjera, a nekada osjeća jake bolove u tijelu. Zahvaćena područja su uvijek raznolika, to mogu biti udovi, trbuh, ponekad se javlja osjećaj „potjeranosti nokat” u lokaliziranom dijelu glave. Intenzitet poremećaja osjetljivosti varira, od blage nelagode do jakog bola.

Poremećaj senzornih organa:

  • Oštećenje vida i sluha
  • Suženje vidnih polja
  • Histerično sljepilo (može biti na jedno ili oba oka)
  • Histerična gluvoća
  • Histerična afonija (nedostatak zvučnosti glasa)
  • Mutost (ne može proizvesti zvukove ili riječi)
  • pjevanje (slog po slog)
  • Mucanje

Karakteristična karakteristika govornih poremećaja je spremnost pacijenta da stupi u pismeni kontakt.

  • paraliza (pareza)
  • Nemogućnost izvođenja pokreta
  • Jednostrana pareza ruke
  • Paraliza mišića jezika, lica, vrata
  • Drhtanje cijelog tijela ili pojedinih dijelova
  • Nervni tikovi mišića lica
  • Lučenje tela

Treba napomenuti da histerični napadi ne znače pravu paralizu, već elementarnu nemogućnost voljnih pokreta. Često histerična paraliza, pareza i hiperkineza nestaju tokom spavanja.

Poremećaji unutrašnjih organa:

  • Nedostatak apetita
  • Poremećaj gutanja
  • Psihogeno povraćanje
  • Mučnina, podrigivanje, zijevanje, kašalj, štucanje
  • Pseudoappendicitis, nadutost
  • Kratkoća daha, imitacija napada bronhijalne astme

Osnova mentalnih poremećaja je želja da se uvijek bude u centru pažnje, pretjerana emocionalnost, inhibicija, psihotični stupor, plačljivost, sklonost preuveličavanju i želja da se igra vodeća uloga među drugima. Čitavo ponašanje pacijenata karakterizira teatralnost, demonstrativnost i donekle infantilnost, stiče se utisak da je osoba „drago zbog svoje bolesti“.

Histerični napadi kod djece

Simptomatske manifestacije mentalnih napadaja kod djece zavise od prirode psihološke traume i od lične karakteristike pacijent (osjetljivost, anksioznost, histerija).

Dijete karakterizira povećana osjetljivost, upečatljivost, sugestibilnost, sebičnost, nestabilnost raspoloženja i egocentrizam. Jedna od glavnih karakteristika je prepoznavanje među roditeljima, vršnjacima, društvom, takozvani „porodični idol“.

Za malu djecu je uobičajeno da zadrže dah kada plaču, izazvano djetetovim nezadovoljstvom ili ljutnjom kada se njegovi zahtjevi ne udovolje. U starijoj dobi simptomi su raznovrsniji, ponekad slični napadima epilepsije, bronhijalne astme i gušenja. Napad se odlikuje teatralnošću i traje sve dok dijete ne dobije ono što želi.

Manje često primećeni su mucanje, neurotični tikovi, tikovi žmirkanja, cviljenje i nesanica jezika. Svi ovi simptomi nastaju (ili se pojačavaju) u prisustvu osoba prema kojima je histerična reakcija usmjerena.

Češći simptom je enureza (mokrenje u krevet), koja se često javlja zbog promjena u okruženju (nov vrtić, škola, dom, pojava drugog djeteta u porodici). Privremeno vađenje bebe iz traumatskog okruženja može dovesti do smanjenja napada diureze.

Dijagnoza bolesti

Dijagnozu može postaviti neurolog ili psihijatar nakon potrebnog pregleda, tokom kojeg se uočava povećanje refleksa tetiva i tremor prstiju. Tokom pregleda pacijenti se često ponašaju neuravnoteženo, mogu stenjati, vrištati, pokazivati ​​pojačane motoričke reflekse, spontano drhtati i plakati.

Jedna od metoda za dijagnosticiranje histeričnih napadaja je dijagnostika u boji. Metoda predstavlja odbacivanje određene boje tokom razvoja određenog stanja.

Na primjer, osoba ne voli narandžastu boju; to može ukazivati ​​na nisko samopoštovanje, probleme sa socijalizacijom i komunikacijom. Takvi ljudi obično ne vole da se pojavljuju prepunim mestima, teško im je da nađu zajednički jezik sa drugima i sklapaju nova poznanstva. Odbijanje plave boje i njenih nijansi ukazuje na pretjeranu anksioznost, razdražljivost i uznemirenost. Nesklonost prema crvenoj boji ukazuje na poremećaje u seksualnoj sferi ili psihičku nelagodu koja je nastala na toj pozadini. Dijagnostika boja trenutno nije uobičajena medicinske ustanove, međutim, tehnika je tačna i tražena.

Prva pomoć

Često je teško shvatiti da li je osoba ispred vas bolesna ili glumac. Ali unatoč tome, vrijedi znati obavezne preporuke prve pomoći u ovoj situaciji.

Ne nagovarajte osobu da se smiri, nemojte je žaliti, nemojte biti kao pacijent i nemojte sami upadati u paniku, to će samo još više ohrabriti histeroida. Budite ravnodušni, u nekim slučajevima možete otići u drugu sobu ili sobu.Ako su simptomi nasilni i pacijent ne želi da se smiri pokušajte ga poprskati u lice hladnom vodom, dovedite ga da udahne paru amonijaka, lagano udarite po licu, pritisnite bolna tačka u kubitalnoj jami. Ni pod kojim okolnostima ne popuštajte pacijentu; ako je moguće, udaljite strance ili odvedite pacijenta u drugu sobu. Nakon toga pozovite ljekara, ne ostavljajte osobu samu dok ne dođe medicinski radnik. Nakon napada dajte pacijentu čašu hladne vode.

Tokom napada ne treba držati pacijentove ruke, glavu, vrat niti ga ostavljati bez nadzora.

Da biste spriječili napade, možete uzimati tečajeve tinktura valerijane, matičnjaka i koristiti tablete za spavanje. Pažnju pacijenta ne treba usmjeravati na njegovu bolest i njene simptome.

Histerični napadi se prvi put javljaju u djetinjstvu ili adolescenciji. S godinama se kliničke manifestacije izglađuju, ali se u menopauzi mogu ponovo pojaviti i pogoršati. Ali uz sistematsko promatranje i liječenje, egzacerbacije prolaze, pacijenti se počinju osjećati mnogo bolje, bez traženja pomoći od liječnika godinama. Prognoza bolesti je povoljna ako se bolest otkrije i liječi u djetinjstvu ili adolescenciji. Ne treba zaboraviti da histerični napadi možda nisu uvijek bolest, već samo crta ličnosti. Stoga je uvijek vrijedno konzultirati se sa specijalistom.

Histerija i histerična neuroza

U pravilu, histeričnu neurozu karakterizira povećana sugestibilnost pacijenata koji na udicu ili prijevaru nastoje privući pažnju drugih na svoju osobu. Ovaj oblik neuroze manifestuje se različitim poremećajima: motoričkim, autonomnim i senzitivnim.

Histerija se manifestuje emocionalno nasilnim reakcijama kao što su smeh, vriska i suze. Može se izraziti i u konvulzivnoj hiperkinezi (nasilni pokreti), paralizi, gluvoći i sljepoći, gubitku svijesti i halucinacijama.

Uzroci

Mentalna iskustva povezana sa kvarom mehanizama nervna aktivnost- glavni uzroci histerične neuroze. Štoviše, nervna napetost može biti povezana i s vanjskim faktorima i s intrapersonalnim konfliktom.

Histerija kod takvih ljudi može nastati bukvalno iz vedra neba, zahvaljujući potpuno beznačajnom razlogu. Često bolest počinje iznenada: zbog teške psihičke traume ili zbog dugotrajne traumatske situacije. Uzroci histeričnih napada leže u svađama koje im prethode, što dovode do emocionalnog nemira.

Simptomi histerije i histerične neuroze

Histerični napad počinje osjećajem knedle u grlu, naglim ubrzanjem otkucaja srca i osjećajem nedostatka zraka. Često su ovi simptomi popraćeni neugodnim osjećajima u predjelu srca, koji nevjerovatno plaše pacijenta. Stanje se nastavlja naglo pogoršavati, osoba pada na tlo, nakon čega se pojavljuju konvulzije, tokom kojih pacijent stoji na potiljku i petama - ovaj položaj tijela naziva se "histerični luk".

Napad je praćen crvenilom i bljedilom lica. Često pacijenti počinju da cepaju odeću, izvikuju neke reči i udaraju glavom o pod. Osim toga, takvom konvulzivnom napadu može prethoditi plač ili histerični smeh.

Česta manifestacija histerije je anestezija, u kojoj dolazi do potpunog gubitka osjetljivosti jedne polovine tijela. Moguće su i glavobolje koje podsjećaju na osjećaj "zabijenog eksera".

Pojavljuju se i oštećenja vida i sluha, ali su privremena. Osim toga, ne mogu se isključiti poremećaji govora, koji se sastoje u gubitku zvučnosti glasa, mucanju, izgovoru u slogovima i tišini.

Simptomi se javljaju već u adolescenciji i izraženi su: želja da se uvijek bude u centru pažnje, nagle promjene raspoloženja, plačljivost i stalni hirovi. Istovremeno, često se stvara dojam da je pacijent prilično zadovoljan životom, jer njegovo ponašanje odlikuje neka teatralnost, demonstrativnost i pompoznost.

Histerija se javlja kronično, s periodičnim egzacerbacijama. Sa godinama simptomi nestaju, da bi se vratili u menopauzi, koja je poznata po potpunom restrukturiranju ženskog organizma.

Sorte

Kod male djece histerična stanja nastaju kao akutna reakcija na strah, koji po pravilu nema osnova. Također, histerični napadi kod djece mogu biti izazvani kažnjavanjem roditelja. Takvi poremećaji obično brzo nestaju ako roditelji shvate svoju grešku i preispitaju svoj stav prema kažnjavanju djeteta.

Kod adolescenata, manifestacije histerije često se primjećuju među razmaženim djevojčicama i dječacima sa slabom voljom, koji, osim toga, nisu navikli na rad i ne prihvaćaju riječi odbijanja. Takva djeca će se rado hvaliti svojom bolešću.

Kod žena, histerija ima svoje porijeklo u posebnostima hormonskog metabolizma, pa je usko povezana sa polnim žlijezdama koje proizvode steroide, koji uvelike utiču na promjene raspoloženja tokom menstruacije. Upravo fluktuacije nivoa hormona dovode do histerije tokom puberteta i na kraju perioda rađanja.

Liječenje histerične neuroze

Za histeričnu neurozu liječenje je usmjereno na uklanjanje uzroka njenog nastanka. A u takvim slučajevima nikako se ne može bez psihoterapije, čiji su glavni pomoćnici trening, hipnoza i sve vrste metoda sugestije koje pozitivno utiču na otklanjanje psihičkog poremećaja, jer se pacijentu mora objasniti da je ova bolest je uzrokovana “bijegom u bolest” i samo potpunom svijesti o dubini problema.

To se ne može učiniti bez restorativnih i psihotropnih lijekova za poboljšanje zdravlja i psihičkog stanja pacijenata. Dodatno su indicirane masaže, vitaminska terapija i preparati broma, kao i andeksin, librium, te male doze rezerpina i aminazina.

Napad histerije kod djece može se uspješno liječiti pojednostavljenim metodama, od kojih su najefikasniji sugestija i lažno liječenje. Ako se razlog koji je izazvao neurozu odnosi na nedostatak pažnje, onda za liječenje trebate samo više vremena provoditi s djetetom.

Histerija se može liječiti narodni lekovi. Tradicionalna medicina bogata je raznim receptima za smirivanje pretjerano uzbuđene osobe. Neophodno je koristiti čajeve i odvare od trava kao što su matičnjak, menta, kamilica i valerijana. Sve biljke djeluju umirujuće, a uzimanje na prazan želudac i prije spavanja pomaže u liječenju histeričnih napada.

Prevencija

Najvažnija stvar u prevenciji takve neugodne bolesti je nedostatak pretjerane brige i suosjećanja među bolesnikovom rodbinom, jer se njihov odnos poštovanja može pogrešno protumačiti: pacijenti mogu simulirati bolest ne samo da bi zaslužili veliki dio pažnje. njihovu osobu, ali i za sticanje bilo kakve koristi. Ignoriranje ozbiljnosti problema može dovesti do toga da će histerija ili nestati, ili će nestati i sama potreba za njenom spektakularnom demonstracijom.

Nakon savjetovanja sa specijalistom, možete koristiti sedative i psihotropne lijekove, a također ne zaboravite na čajeve i infuzije ljekovitog bilja.

Važna tačka u prevenciji je stvaranje uslova koji smanjuju mentalne traume na poslu i kod kuće.

Napadi smijanja kod tinejdžera

Savremeni naučnici pripisuju nekontrolisani smeh na simptome multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, Lou Gehrigove bolesti, Alchajmerove bolesti i drugih bolesti. Međutim, prema riječima profesora Roberta Provinea sa Univerziteta u Marylandu, svako ispoljavanje smijeha ne zavisi od ljudske svijesti. “Ne možete birati kada ćete se smijati na isti način kao što možete birati kada ćete razgovarati”, piše profesor psihologije R. Provine u svom radu “Smijeh: naučno istraživanje”.

U svojoj knjizi naučnik kao primjer navodi incident koji se dogodio u Tanzaniji 1962. godine. Nekoliko djevojaka iz razreda odjednom je počelo da se smije. Gledajući ih, još nekoliko djevojčica počelo je da se smije, a ubrzo je cijela škola počela da pati od nekontrolisanog smijeha, koji je trajao 6 mjeseci. Obrazovne ustanove Onda smo ga morali privremeno zatvoriti.

Svaki neurolog će objasniti zašto bolesna osoba, ne osećajući se srećno ili posebno nesrećna, odjednom počne da vrišti ili da se smeje, ali je veoma teško objasniti zašto se to dešava zdravim ljudima. Međutim, profesor sa Univerziteta Stanford Joseph Parvizi, koji proučava probleme napadaja i patološkog smijeha i plača, slaže se da su izlivi takvih emocija izvan čovjekove kontrole. Smijeh i plač rezultat su interakcija između različitih moždanih struktura koje se javljaju bez sudjelovanja svijesti. Mozak jednostavno poručuje srcu signal da kuca brže, tako da situacije u kojima jedan padne niz stepenice, a drugi se počne glasno smijati, ne znače da je drugi zao čovjek.

Tokom eksperimenta, naučnici su naučili da veštački izazovu smeh i plač. Tako je stimulacija subtalamičnog jezgra izazvala suze, a prednji cingularni korteks izazivao je smijeh. Međutim, pacijenti nisu iskusili emocije potrebne za takve manifestacije osjećaja.

Naučnici upoređuju pojavu smijeha sa iznenadnom pojavom želje za sladoledom. "Činjenica da trenutno želim sladoled je van moje kontrole. Mogu kupiti ili ne kupiti sladoled za sebe. Ali ne mogu natjerati svoj mozak da ga ne želi", kaže J. Parvizi.

Smijeh bez razloga: simptom bipolarnog poremećaja

Simptomi bipolarnog poremećaja

Jedan od simptoma bipolarnog poremećaja su takozvani periodi manije, kada pozitivne emocije prelaze razmjere.

Tokom maničnog perioda, osoba doživljava:

  • osjećaj snage,
  • smanjuje se potreba za snom,
  • pojavljuje se pretjerano samopouzdanje.

Na prvi pogled, u tome nema ništa loše. Međutim, tokom perioda manije, ljudi sa bipolarni poremećaj troše novac, zadužuju se, prekidaju veze i upuštaju se u impulsivno i često po život opasno ponašanje.

Jedinstvenost bipolarnog poremećaja je u tome što kod ove bolesti pozitivne emocije postaju opasne i poprimaju neželjeni karakter.

Neprikladne emocije kod osoba s bipolarnim poremećajem

Psiholog sa Univerziteta Yale dr. Gruber posmatrao je osobe sa bipolarnim poremećajem tokom remisije i otkrio da čak i u takvim trenucima doživljavaju više pozitivnih emocija od ljudi koji nikada nisu patili od ove bolesti. Izražavanje pozitivnih emocija možda ne predstavlja problem, ali u nekim slučajevima njihovo izražavanje može biti neprikladno.

U istraživanju, osobe s bipolarnim poremećajem doživljavale su više pozitivnih emocija kako gledajući komedije tako i gledajući strašne ili tužne filmove, poput scene u kojoj dijete plače nad očevim grobom. Istraživanje je pokazalo da se pacijenti mogu osjećati odlično čak i kada bliska osoba govori im u lice neprijatne ili tužne stvari.

Previše pozitivnih emocija

Istraživanja mogu pomoći u prepoznavanju predstojećeg relapsa bolesti. Pokazivanje pozitivnih emocija u neprikladnim situacijama znak je upozorenja.

U drugoj studiji, dr Gruber je intervjuisao studente koji nikada ranije nisu pokazivali simptome bipolarnog poremećaja. Istraživanje je pokazalo da oni koji imaju pozitivne emocije prevladavaju i u pozitivnim i u negativnim situacijama, dok su neutralni u riziku od razvoja bipolarnog poremećaja.

Treba napomenuti da kod bipolarnog poremećaja pacijenti doživljavaju određenu vrstu pozitivnih emocija. Takve emocije su obično sebične i usmjerene prema sebi – ponos, ambicija, samopouzdanje, itd. Ove emocije ne promiču društvene interakcije i odnose na način na koji to, na primjer, čine ljubav i empatija.

Osobe sa bipolarnim poremećajem postavljaju sebi visoke ciljeve, veoma su osetljive na pohvale i nagrade, a tokom perioda manije, neki čak veruju da imaju supermoći.

Pozitivne emocije trebaju biti primjerene

Pozitivne emocije nisu uvijek od pomoći osobama koje ne pate od bipolarnog poremećaja. Unatoč činjenici da su pozitivne emocije općenito dobre za psihičko stanje, kada poprimaju pretjerano izražene oblike ili se pojave u neprikladnoj situaciji, njihov pozitivan učinak je neutraliziran. Dakle, pozitivne emocije su dobre i korisne u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

Kako savladati neprikladan i nekontrolisan napad smijeha?

Zdravo dragi prijatelji!

Smijeh ne samo da produžava život, već i poboljšava njegovu kvalitetu. Zahvaljujući njemu, osoba je u stanju smanjiti anksioznost, simptome stresa, pa čak i depresije. Ali šta ako smeh postane uzrok nelagode?

Da li ste se ikada smejali pod neprikladnim okolnostima? Šta učiniti ako vas je uhvatio nalet nekontrolirane radosti prilikom podnošenja prijave ili u klinici? Prilikom susreta sa važnom osobom ili čak na sahrani?

U današnjem članku želim vam reći kako se pravilno nositi sa lavinom smijeha koja vam je pala na glavu? Šta učiniti da se brzo smirite i koji su razlozi ovakvog „čudnog“ ponašanja?

Nasmijati se u nezgodnom trenutku je još jedan izazov! Osoba je toliko poplavljena da joj je teško da diše! Suze se kotrljaju kao grad, a ljudi okolo vrte prstima na sljepoočnicama, pitajući se da li je sve u redu?

Doktori psiholoških nauka kažu da smeh, kao i svaka druga ljudska emocija, ne može odmah da nestane! Može potrajati od 15 minuta do nekoliko sati da se potpuno smirite!

Ponekad se dešava smešna reakcija u obliku zaštitna funkcija pojedincima u teškoj životnoj situaciji. Ali najvažnija stvar koju treba učiniti je naučiti kontrolirati emocije tako da one ne mogu preuzeti um.

Vrijedi napomenuti da iznenadni, spontani smijeh može ukazivati teška kršenja u psihičkom stanju i biti simptom bolesti kao što su Touretteov sindrom, stanje prije moždanog udara, tumor na mozgu itd.

Teoretski, vrlo je teško identificirati vezu između bolesti i bezrazložnog smijeha. Ljudi obično eksplodiraju u radosti kada se osjećaju dobro. Oni su sretni i bezbrižni, u čemu je problem? Istovremeno, liječnici su još uvijek identificirali nekoliko razloga koji mogu biti provokatori za izbijanje napada.

Uzroci

Postoje 4 glavna uzroka napada nekontrolisanog smeha:

  1. patološki efekat kognitivnog oštećenja u organizmu (Alchajmerova bolest, tumor, povreda glave, oštećenje nervnog sistema);
  2. poremećaj emocionalne regulacije (demencija: neuroza, depresija, psihoza, apatija, itd.);
  3. odbrambena reakcija psihe na stimulans (kompleksi, emocionalne barijere, blokade i stege);
  4. hemikalije (lijekovi, ovisnost o otrovima - duvan, droga, alkohol).

Nervni poremećaj može uzrokovati epizodične navale nekontrolisanog plača ili smijeha, koje se ponavljaju nekoliko puta dnevno. Ponekad se takve reakcije javljaju kao odgovor na loše vijesti, novost događaja ili iznenađenje.

Ljudski mozak je kontrolna soba za cijeli nervni sistem. Njegov posao je da šalje jasne kontrolne signale nad nekontrolisanim radnjama kao što su sistematsko disanje ili otkucaji srca.

Usput, razvijanjem svijesti i vježbanjem vježbe disanja i meditacije, moguće ih je trenirati i kontrolisati! U svakom slučaju, jogiji to rade sasvim dobro! Također je uključen u strogu kontrolu dobrovoljnih obaveza: hodanja, razmišljanja, koncentracije, plača, smijeha itd.

Kada se naruši kvalitet komunikacije, uočava se funkcionalna neravnoteža i pojedinac pokazuje napad histeričnog smijeha, koji plaši ne samo sebe, već i okolinu. Kako se nositi sa situacijom?

Borba protiv napada

Autotrening

Ako bukvalno osjećate želju da prasnete u smijeh, onda vam preporučujem da pribjegnete auto-treningu. Šta je to? Ovo ispravna instalacija, pomažući vašem mozgu da uhvati stvarnost. Ovo su snažne afirmacije i prijedlozi koji povećavaju vaš osjećaj kontrole nad situacijom, pomažući vam da je izbjegnete napad panike u trenutku napada.

Zatvorite oči i samouvjereno ponavljajte fraze za sebe, izbjegavajući dio „ne“: „Suzdržavam se od smijeha“, „Moje emocije su pod potpunom kontrolom“, „Sigurna sam“.

Pokušajte da se apstrahujete od onoga što se dešava, fokusirajući se na svoje disanje i smanjujući njegovu frekvenciju, to možete učiniti dubok udah i izdahnite polako najmanje 5 puta. Popijte hladnu vodu ili prošetajte.

Ne gledaj u lica ljudi

Ako je napad uočen kod djeteta u najnepovoljnijem trenutku, onda ga treba što prije isključiti iz vizualne komunikacije s odraslom osobom ili vršnjacima. Smeh može biti izuzetno zarazan, posebno kod dece!

Ovo je slično stanju kod zijevanja, kolektivnog plača kod beba itd. Djeca imaju jaču povezanost sa Silom i energetskim informacionim poljima. I, kao rezultat toga, lakše prihvataju emocionalnu pozadinu koja ih okružuje.

Ako već u blizini čujete cerekanje koje podržava situaciju, onda pazite da gledate u lica, jer će tada biti još teže zaustaviti se, kako vama tako i ljudima.

Mišićna aktivnost

U borbi protiv nekontrolisanog smijeha, važno je razumjeti kako prebaciti mozak? Preporučujem vam da pribjegnete mišićnom ometanju.

Na primjer, ako ste zaleđeni u iščekivanju napada kada ste pozvani na tepih kod šefa, pokušajte pronaći i uhvatiti se za drugu ideju, suprotnu od sadašnje.

Ako ništa ne pomaže i pokušaji ne uspiju, to znači da ste osoba sa povećanom emocionalnošću. Šta učiniti u ovom slučaju? Koliko god čudno bilo, bol je najjače ljudsko osećanje. Kako biste brzo ublažili simptome napadaja u vidu napetosti trbušnih mišića, osmijeha, pa čak i tikova, savjetujem vam da se povrijedite.

Uštipnite prst, ugrizite vrh jezika, ubodite nogu spajalicom itd., glavno je da pogodite nervne završetke i neće vas natjerati da brzo čekate.

Par sekundi i potpuno ste dobro, veseli i mirno možete bez osmeha da gledate šta se dešava. U isto vrijeme, ne ohrabrujem vas da se zanesete ovom tačkom i koristite je samo kada je to apsolutno neophodno.

Pretplatite se na ažuriranja, a u komentarima podijelite svoje načine da savladate neprimjeren smeh! Pod kojim okolnostima ste to morali da uradite?

histerična neuroza (histerija)

Histerija (sin.: histerična neuroza) je oblik opće neuroze, koja se manifestira različitim funkcionalnim motoričkim, autonomnim, osjetljivim i afektivni poremećaji, koju karakteriše velika sugestibilnost i samohipnoza pacijenata, želja da se na bilo koji način privuče pažnja drugih.

Histerija kao bolest poznata je od davnina. Pripisivano joj je mnogo mitskih i neshvatljivih stvari, što je odražavalo razvoj medicine tog vremena, preovlađujuće ideje i vjerovanja u društvu. Ovi podaci su sada samo opšte obrazovne prirode.

Sam izraz "histerija" dolazi iz grčkog. hystera - maternica, budući da su drevni grčki liječnici vjerovali da se ova bolest javlja samo kod žena i povezana je s disfunkcijom maternice. Lutajući po tijelu kako bi se zadovoljio, ono navodno komprimira sebe, druge organe ili sudove koji do njih vode, što uzrokuje neobične simptome bolesti.

Kliničke manifestacije histerije, prema tadašnjim medicinskim izvorima, također su bile nešto drugačije i izraženije. Međutim, vodeći simptom su bili i ostali histerični napadi s konvulzijama, neosjetljivost pojedinih područja kože i sluznica, stežuća glavobolja („histerična kaciga“) i pritisak u grlu („histerična knedla“).

Histerična neuroza (histerija) se manifestuje demonstrativnim emocionalnim reakcijama (suze, smeh, vriska). Može doći do konvulzivne hiperkineze (nasilnih pokreta), prolazne paralize, gubitka osjetljivosti, gluvoće, sljepoće, gubitka svijesti, halucinacija itd.

Glavni uzrok histerične neuroze je mentalno iskustvo koje dovodi do sloma mehanizama više nervne aktivnosti. Nervna napetost može biti povezana s nekim vanjskim momentom ili intrapersonalnim sukobom. Kod takvih osoba može se razviti histerija pod utjecajem beznačajnog razloga. Bolest nastaje ili iznenada pod uticajem teške psihičke traume, ili češće, pod uticajem dugotrajne traumatske nepovoljne situacije.

Histerična neuroza ima sljedeće simptome.

Češće, bolest počinje pojavom histeričnih simptoma. Obično napad izazivaju neugodna iskustva, svađa ili emocionalni poremećaj. Napad počinje neugodnim osjećajima u predjelu srca, osjećajem „knedle“ u grlu, lupanjem srca i osjećajem nedostatka zraka. Pacijent pada, pojavljuju se konvulzije, često tonik. Konvulzije su po prirodi složenih haotičnih pokreta, poput opistotonusa ili, drugim riječima, „histeričnog luka“ (pacijent stoji na potiljku i petama). Tokom napada, lice ili postaje crveno ili bledi, ali nikada nije ljubičastocrveno ili plavkasto, kao kod epilepsije. Oči su zatvorene, pri pokušaju da ih otvori, pacijent još više zatvara kapke. Reakcija zenica na svetlost je očuvana. Često pacijenti cepaju svoju odjeću, udaraju glavom o pod bez nanošenja značajnije štete sebi, jauču ili vrište neke riječi. Napadu često prethodi plač ili smeh. Napadi se nikada ne javljaju kod osobe koja spava. Nema modrica ili ugriza jezika, nema nevoljnog mokrenja i nema spavanja nakon napadaja. Svest je delimično očuvana. Pacijent se sjeća napadaja.

Jedna od čestih pojava histerije je poremećaj osjetljivosti (anestezija ili hiperestezija). Ovo se može izraziti kao totalni gubitak osetljivost u jednoj polovini tela, strogo duž srednje linije, od glave do donjih udova također povećana osjetljivost i histerični bol. Glavobolje su česte, a klasičan simptom histerije je osjećaj da ste "zabijeni u ekser".

Uočavaju se poremećaji funkcije osjetilnih organa koji se manifestiraju prolaznim oštećenjima vida i sluha (prolazna gluvoća i sljepoća). Mogu se javiti poremećaji govora: gubitak zvučnosti glasa (afonija), mucanje, izgovor u slogovima (pojani govor), tišina (histerični mutizam).

Motorički poremećaji se manifestuju paralizom i parezom mišića (uglavnom udova), prisilnim pozicioniranjem udova i nemogućnošću izvođenja složenih pokreta.

Bolesnike karakteriziraju karakterne crte i karakteristike ponašanja: egocentrizam, stalna želja da budu u centru pažnje, da preuzmu vodeću ulogu, promjene raspoloženja, plačljivost, hirovitost, sklonost preuveličavanju. Ponašanje pacijenta je demonstrativno, teatralno i nedostaje mu jednostavnost i prirodnost. Čini se da je pacijent zadovoljan svojom bolešću.

Histerija obično počinje u adolescenciji i nastavlja se kronično s periodičnim egzacerbacijama. Sa godinama se simptomi izglađuju, a tokom menopauze pogoršavaju. Prognoza je povoljna kada se otkloni situacija koja je izazvala pogoršanje.

U srednjem vijeku histerija se nije smatrala bolešću koja zahtijeva liječenje, već oblikom opsesije, pretvaranja u životinje. Bolesnici su se plašili crkvenih obreda i predmeta bogosluženja, pod uticajem kojih su imali konvulzivne napade, mogli su lajati kao pas, zavijati kao vuk, gakati, risati i graktati. Prisutnost dijelova kože neosjetljivih na bol kod pacijenata, što se često nalazi u histeriji, služilo je kao dokaz povezanosti osobe s đavolom („pečat đavola“), a takvi pacijenti su spaljivani na lomačama inkvizicije. . U Rusiji se takvo stanje smatralo "licemjerjem". Takvi pacijenti su se kod kuće mogli ponašati mirno, ali se vjerovalo da su opsjednuti demonom, pa su se zbog njihove velike sugestivnosti u crkvi često javljali napadi sa vikom – „dozivanjem“.

U zapadnoj Evropi u 16. i 17. veku. Bilo je neke vrste histerije. Bolesnici su se okupljali u gomili, plesali, naricali i odlazili u kapelu svetog Vida u Zabernu (Francuska), gdje se smatralo da je ozdravljenje moguće. Ova bolest je nazvana "velika koreja" (zapravo histerija). Odatle je došao izraz "Igre sv. Vida".

U 17. veku Francuski ljekar Charles Lepois uočio je histeriju kod muškaraca, što je opovrglo ulogu materice u nastanku bolesti. Istovremeno se pojavila pretpostavka da razlog nije u unutrašnjim organima, već u mozgu. Ali priroda oštećenja mozga, naravno, nije bila poznata. Početkom 19. vijeka. Brickle je histeriju smatrao "cerebralnom neurozom" u obliku poremećaja "osjetljivih percepcija i strasti".

Duboko naučno proučavanje histerije sproveo je J. Charcot (1825-1893), osnivač francuske škole neuropatologa. 3. Frojd i poznati neuropatolog J. Babinsky radili su s njim na ovom problemu. Jasno je utvrđena uloga sugestija u nastanku histeričnih poremećaja, a takve manifestacije histerije kao što su konvulzivni napadi, paraliza, kontrakture, mutizam (nedostatak verbalne komunikacije s drugima sa netaknutim govorni aparat), sljepoća. Primijećeno je da histerija može kopirati (simulirati) mnoge organske bolesti nervni sistem. Charcot je histeriju nazvao „velikim simulatorom“, a još ranije, 1680. godine, engleski liječnik Sydenham je napisao da histerija oponaša sve bolesti i „da je kameleon koji stalno mijenja svoje boje“.

I danas se u neurologiji koriste termini „Charcot minor hysteria“ – histerija s poremećajima kretanja u vidu tikova, drhtanja, trzanja pojedinih mišića: „Charcot major hysteria“ – histerija s teškim poremećajima kretanja (histerični napadi, paraliza ili pareza ) i (ili) disfunkcija osjetilnih organa, na primjer sljepoća, gluvoća; „Charcotov histerični luk” - napad generaliziranih toničnih konvulzija kod pacijenata s histerijom, u kojem se tijelo pacijenta s histerijom izvija uz oslonac na stražnjoj strani glave i petama; “Charcot histerogene zone” su bolne tačke na tijelu (na primjer, na potiljku, rukama, ispod ključne kosti, ispod mliječnih žlijezda, u donjem dijelu trbuha, itd.), pritisak na koje može izazvati histerični napad kod pacijenta sa histerijom.

Uzroci i mehanizmi razvoja histerične neuroze

Prema savremenim pogledima, u nastanku histerične neuroze važnu ulogu pripada prisutnost histeričnih osobina ličnosti i mentalnog infantilizma kao faktora unutrašnjih stanja (V.V. Kovalev, 1979), u čemu nesumnjivo značajnu ulogu igra nasljeđe. Od vanjski faktori V.V. Kovalev i drugi autori pridavali su značaj porodičnom vaspitanju tipa „porodičnog idola“ i drugim vrstama psihotraumatskog uticaja, koji mogu biti veoma različiti i u određenoj meri zavise od uzrasta deteta. Stoga, kod mlađe djece, histerični poremećaji mogu nastati kao odgovor na akutni strah (češće je to percipirana prijetnja životu i dobrobiti). U predškolskom i osnovnoškolskom uzrastu takvi se uvjeti u nekim slučajevima razvijaju nakon fizičkog kažnjavanja, kada roditelji izražavaju nezadovoljstvo djetetovim postupcima ili kategorički odbijaju ispuniti njegov zahtjev. Takvi histerični poremećaji su obično privremeni i možda se neće ponoviti u budućnosti ako roditelji shvate svoju grešku i pažljivije se ophode prema djetetu. Shodno tome, ne govorimo o razvoju histerije kao bolesti. Ovo je samo osnovna histerična reakcija.

Kod djece srednjeg i starijeg (u stvari, tinejdžera) školskog uzrasta, histerija se obično javlja kao posljedica dugotrajne psihičke traume, koja zadire u dijete kao pojedinca. Odavno je zapaženo da se različite kliničke manifestacije histerije češće uočavaju kod razmažene djece sa slabom voljom i imunitetom na kritiku, koja nisu navikla na rad i koja ne znaju riječi „nemoguće“ i „mora“. Kod njih dominira princip „daj“ i „hoću“, postoji kontradikcija između želje i stvarnosti, nezadovoljstvo svojim položajem kod kuće ili u dječijoj grupi.

I. P. Pavlov objasnio je mehanizam nastanka histerične neuroze prevagom subkortikalne aktivnosti i prvog signalnog sistema nad drugim, što je jasno formulisano u njegovim radovima: „. histerični subjekt živi, ​​u većoj ili manjoj mjeri, ne racionalnim, već emocionalnim životom, i ne kontrolira ga kortikalna aktivnost, već subkortikalna aktivnost. "

Kliničke manifestacije histerične neuroze

Klinika histerije je vrlo raznolika. Kako je navedeno u definiciji ove bolesti, manifestuje se motoričkim autonomnim, senzornim i afektivnim poremećajima. Ovi poremećaji se mogu javiti u različitim stupnjevima težine kod istog pacijenta, iako se ponekad javlja samo jedan od gore navedenih simptoma.

Klinički znaci histerije su najizraženiji kod adolescenata i odraslih. U djetinjstvu je manje demonstrativna i često monosimptomatska.

Daleki prototip histerije mogu biti stanja koja se često nalaze kod djece prve godine života; dijete koje još ne izgovara svjesno pojedinačne riječi, ali već može samostalno sjediti i doljeći (sa 6-7 mjeseci), pruža ruke prema majci, izražavajući time želju da bude uzeto. Ako majka iz nekog razloga ne ispuni ovu molbu bez riječi, dijete počinje da bude hirovit, plače, često zabacuje glavu i pada, vrišti i drhti po cijelom tijelu. Kada ga podignete, brzo se smiri. Ovo nije ništa drugo do najelementarnija manifestacija histeričnog napada. Sa godinama, ispoljavanje histerije postaje sve komplikovanije, ali cilj ostaje isti - postići ono što želim. Može se dopuniti samo suprotnom željom, „ne želim“, kada se djetetu postavljaju zahtjevi ili upute koje ne želi da ispuni. I što se kategoričnije iznose ovi zahtjevi, protestna reakcija je izraženija i raznovrsnija. Porodica, u figurativnom izrazu V. I. Garbuzova (1977), postaje pravo „bojno polje“ za dete: borba za ljubav, pažnju, briga koja se ne deli ni sa kim, centralno mesto u porodici, nevoljkost da ima brata ili sestro, da se oslobodi roditelja.

Uz svu raznolikost histeričnih manifestacija u djetinjstvu, motorički i autonomni poremećaji su najčešći i relativno rijetki. senzorni poremećaji.

Motorički poremećaji. Moguće je odabrati odvojeno kliničke forme histerični poremećaji praćeni motoričkim poremećajima: napadi, uključujući respiratorne afektivne, paraliza, astazija-abazija, hiperkineza. Obično se kombinuju sa afektivnim manifestacijama, ali mogu biti i bez njih.

Histerični napadaji su glavna, najupečatljivija manifestacija histerije, koja je omogućila izdvajanje ove bolesti u poseban nosološki oblik. Treba napomenuti da se trenutno, i kod odraslih i kod dece, histerični napadi, koje su krajem 19. veka opisali J. Charcot i Z. Freud, praktično ne javljaju ili se primećuju samo retko. To je takozvana patomorfoza histerije (kao i mnoge druge bolesti) - uporna promjena kliničkih manifestacija bolesti pod utjecajem faktora okoline: društvenih, kulturnih (običaji, moral, kultura, obrazovanje), medicinskih napretka, preventivnih mjere itd. Patomorfoza nije jedna od nasljedno fiksiranih promjena, što ne isključuje manifestacije u izvornom obliku.

Ako uporedimo histerične napadaje, s jedne strane, kod odraslih i adolescenata, as druge, u djetinjstvu, onda su oni kod djece elementarnijeg, jednostavnijeg, rudimentarnog (kao da su nedovoljno razvijeni, ostaju u embrionalnom stanju) karaktera. Za ilustraciju, biće dato nekoliko tipičnih zapažanja.

Baka je na termin dovela trogodišnjeg Vovu, koji je, prema njenim riječima, “bolestan nervna bolest" Dječak se često baca na pod, udara nogama i plače. Ovo stanje nastaje kada njegove želje nisu ispunjene. Nakon napada, dijete se stavlja u krevet, roditelji satima sjede pored njega, zatim kupuju puno igračaka i odmah ispunjavaju sve njegove zahtjeve. Pre nekoliko dana Vova je bio sa svojom bakom u radnji i zamolio je da kupi čokoladnog medu. Poznavajući djetetov karakter, baka je htjela ispuniti njegov zahtjev, ali nije bilo dovoljno novca. Dječak je počeo glasno da plače, da vrišti, a zatim je pao na pod i udario glavom o pult. Sličnih napada bilo je i kod kuće dok mu se želja nije ispunila.

Vova je jedino dete u porodici. Roditelji većinu vremena provode na poslu, a podizanje djeteta u potpunosti je povjereno baki. Ona mnogo voli svog jedinog unuka, a "srce joj se lomi" kada plače, pa je svaki dečakov hir ispunjen.

Vova je živahno, aktivno dete, ali veoma tvrdoglavo, i na sve instrukcije daje standardne odgovore: „Neću“, „Neću“. Roditelji ovo ponašanje smatraju većom samostalnošću.

Prilikom pregleda nervnog sistema nisu pronađeni znaci organskog oštećenja. Roditeljima se savjetuje da ne obraćaju pažnju na ovakve napade, da ih ignorišu. Roditelji su poslušali savjete ljekara. Kada je Vova pao na pod, baka je otišla u drugu sobu i napadi su prestali.

Drugi primjer je histerični napad kod odrasle osobe. Dok sam radio kao neurolog u jednoj od regionalnih bolnica u Bjelorusiji, jedanput je u naše odjeljenje došao glavni doktor i rekao da sutradan idemo u povrtarsku bazu i sredimo krompir. Svi smo ćutke, ali sa oduševljenjem (ranije se drugačije nije moglo) pozdravili njegovu naredbu, a jedna od medicinskih sestara, žena stara oko 40 godina, pala je na pod, sagnula se i onda počela da se grči. Znali smo da ima slične napade i pružili smo joj neophodnu pomoć u takvim slučajevima: poprskali smo je hladnom vodom, tapšali po obrazima i davali joj amonijak da pomiriše. Nakon 8-10 minuta sve je prošlo, ali je žena doživjela veliku slabost i nije mogla sama da se kreće. Odvezena je kući bolničkim kolima i, naravno, nije išla na posao u povrtarsku bazu.

Iz priče pacijentice i razgovora njenih prijateljica (žene uvek vole da ogovaraju) otkriva se sledeće. Odrasla je na selu u imućnoj i vrijednoj porodici. Završio sam 7. razred i studirao sam osrednje. Roditelji su je rano naučili da obavlja kućne poslove i odgajali su je u teškim i zahtjevnim uslovima. Mnoge želje u adolescenciji bile su potisnute: bilo je zabranjeno ići na okupljanja s vršnjacima, družiti se s momcima, pohađati plesove u seoskim klubovima. Bilo kakvi protesti u vezi s tim naišli su na zabranu. Djevojčica je mrzela svoje roditelje, posebno oca. Sa 20 godina udala se za razvedenog meštana, koji je bio mnogo stariji od nje. Ovaj čovjek je bio lijen i imao je određenu strast za pićem. Živjeli su odvojeno, djece nije bilo, domaćinstvo je bilo zapušteno. Nekoliko godina kasnije razveli su se. Često je dolazila u sukob sa komšijama koji su pokušavali da na neki način ugroze „usamljenu i bespomoćnu ženu“.

Tokom sukoba, doživljavala je napade. Njeni suseljani su počeli da je izbegavaju, a sa samo nekoliko prijatelja je našla zajednički jezik i razumevanje. Ubrzo je otišla da radi kao medicinska sestra u bolnici.

Veoma je emocionalna u ponašanju, lako se uzbuđuje, ali pokušava da obuzda i sakrije svoje emocije. Ne ulazi u sukobe na poslu. Voli da je hvale za nju Dobar posao, u takvim slučajevima radi neumorno. Voli da bude moderan na „gradski način“, flertuje sa pacijentima i priča o erotskim temama.

Kao što se može vidjeti iz gornjih podataka, razloga za neurozu je bilo više nego dovoljno: to je uključivalo narušavanje seksualnih želja u djetinjstvu i u tinejdžerske godine, i neuspješnim porodičnim odnosima i finansijskim poteškoćama.

Koliko ja znam, ova žena nije imala histerične napade 5 godina, barem na poslu. Njeno stanje je bilo sasvim zadovoljavajuće.

Ako analizirate prirodu histeričnih napada, možete steći utisak da se radi o jednostavnoj simulaciji (pretvaranje, tj. imitacija bolesti koja ne postoji) ili pogoršanju (preuveličavanje znakova). postojeća bolest). U stvarnosti, ovo je bolest, ali se odvija, kako figurativno piše A. M. Svyadoshch (1971), prema mehanizmu „uvjetne poželjnosti, ugodnosti za pacijenta ili „bijega u bolest” (prema Z. Freudu).

Histerija je način da se zaštitite od teških životnih situacija ili postignete željeni cilj. Histeričnim napadom pacijent nastoji da izazove suosjećanje kod onih oko sebe; oni se ne javljaju ako nema stranaca.

U histeričnom napadu često je vidljiva određena umjetnost. Pacijenti padaju bez modrica ili ozljeda, nema grickanja jezika ili oralne sluzokože, urinarne ili fekalne inkontinencije, koja se često nalazi tijekom epileptičkog napada. Ipak, nije ih tako lako razlikovati. Iako u nekim slučajevima može doći do induciranih poremećaja, uključujući i zbog ponašanja liječnika tokom napadaja pacijenta. Tako je J. Charcot, dok je studentima demonstrirao histerične napade, pred pacijentima raspravljao o njihovoj razlici od epileptičkih napada, skrećući pažnju na Posebna pažnja zbog odsustva nevoljnog mokrenja. Sljedeći put kada je pokazao istog pacijenta, mokrio je tokom napadaja.

Respiratorni afektivni napadi. Ovaj oblik napadaja poznat je i kao grčeviti plač, plač-jecanje, napadi zadržavanja daha, afektivno-respiratorni napadi, grčevi bijesa, plač ljutnje. Glavna stvar u definiciji je respiratorna, tj. koji se odnose na disanje. Napad počinje plakanjem uzrokovanim negativnim emocijama ili bolom.

Plač (ili vrisak) postaje sve glasniji i disanje se ubrzava. Iznenada, tokom udisaja, disanje je odgođeno zbog spazma mišića larinksa. Glava se obično naginje unazad, vene na vratu otiču i javlja se cijanoza kože. Ako to potraje ne više od 1 minute, tada se javlja samo bljedilo i blaga cijanoza lica, najčešće samo u nazolabijalnom trokutu, dijete duboko udahne i tu sve staje. Međutim, u nekim slučajevima zadržavanje daha može trajati nekoliko minuta (ponekad i do 15-20), dijete pada, djelimično ili potpuno gubi svijest i može doći do konvulzija.

Ova vrsta napadaja se javlja kod 4-5% djece uzrasta od 7-12 mjeseci i čini 13% svih napadaja kod djece mlađe od 4 godine. Respiratorno afektivni napadi detaljno smo opisani u „Medicinskoj knjizi za roditelje“ (1996.), gdje se ukazuje na njihovu povezanost sa epilepsijom (u 5-6% slučajeva).

U ovom dijelu primjećujemo samo sljedeće. Respiratorni afektivni napadi su češći kod dječaka nego kod djevojčica, psihogeni su i čest su oblik primitivnih histeričnih reakcija kod djece. rane godine, obično nestaju za 4-5 godina. U njihovom nastanku određenu ulogu igra nasledno opterećenje ovakvim stanjima, koje se, prema našim podacima, javlja kod 8-10% ispitanih.

Šta učiniti u takvim slučajevima? Ako dijete plače i uznemiri se, onda ga možete poprskati hladnom vodom, pljusnuti ili protresti, tj. primijeniti još jedan izraženi iritans. Često je to dovoljno i napad se ne razvija dalje. Ako dijete padne i dođe do konvulzija, treba ga staviti na krevet, poduprijeti mu glavu i udove (ali ne na silu) kako bi se izbjegle modrice i ozljede i pozvati ljekara.

Histerična pareza (paraliza). U smislu neurološke terminologije, pareza je ograničenje, paraliza je odsustvo pokreta u jednom ili više udova. Histerične pareze ili paralize su odgovarajući poremećaji bez znakova organskog oštećenja nervnog sistema. Mogu zahvatiti jedan ili više udova, najčešće se nalaze na nogama, a ponekad su ograničeni samo na dio noge ili ruke. Ako je jedan ud djelomično zahvaćen, slabost može biti ograničena samo na stopalo ili stopalo i potkoljenicu; u ruci će to biti šaka ili šaka i podlaktica, respektivno.

Histerična pareza ili paraliza javlja se mnogo rjeđe od gore navedenih histeričnih motoričkih poremećaja.

Kao primjer navešću jedno od svojih ličnih zapažanja. Prije nekoliko godina zamolili su me da konsultujem petogodišnju djevojčicu kojoj su par dana ranije paralizirale noge. Neki doktori su čak predložili poliomijelitis. Konsultacije su bile hitne.

Djevojčica je nosila na rukama. Noge joj se uopšte nisu micale, nije mogla ni prste na nogama.

Ispitivanjem roditelja (istorijska istorija) bilo je moguće utvrditi da je djevojčica prije 4 dana počela loše hodati bez ikakvog razloga, a ubrzo nije mogla ni najmanji pokret nogama. Prilikom podizanja djeteta pazusi nogu su visili (visjeli). Kada su spustili noge na pod, pokleknuli su. Nije mogla da sjedne, a kada su je roditelji posjeli, odmah je pala na stranu i nazad. Neurološkim pregledom nisu utvrđene organske lezije nervnog sistema. Ovo, uz mnoge pretpostavke koje se razvijaju tokom pregleda pacijenta, sugeriralo je mogućnost histerične paralize. Brzi razvoj ovog stanja učinio je potrebnim razjasniti njegovu povezanost s određenim uzrocima. Međutim, roditelji ih nisu pronašli. Počeo je da razjašnjava šta je radila i šta je radila nekoliko dana ranije. Roditelji su ponovo primetili da su to bili obični dani, radili su, devojčica je bila kod kuće sa bakom, igrala se, trčala i bila vesela. I kao usput, moja majka je napomenula da joj je kupila klizaljke i da ju je nekoliko dana vodila da uči klizati. Istovremeno, devojčin izraz lica se promenio, činilo se da se živnula i prebledela. Na pitanje da li voli klizanje, nejasno je slegnula ramenima, a na pitanje da li želi da ode na klizalište i postane šampionka u umetničkom klizanju, prvo nije ništa odgovorila, a onda tiho rekla: „Neću želim.”

Ispostavilo se da su joj klizaljke malo prevelike, nije mogla da stoji na njima, klizanje nije išlo, stalno je padala, a nakon klizanja su je boljele noge. Na nogama nisu pronađeni tragovi modrica, hodanje do klizališta trajalo je nekoliko dana uz minimalno kretanje. Sljedeća posjeta klizalištu zakazana je za dan kada je bolest počela. Do tog vremena, djevojčica je razvila strah od sljedećeg klizanja, počela je da mrzi klizaljke i plašila se klizanja.

Uzrok paralize je postao jasan, ali kako mu se pomoći? Ispostavilo se da voli spavati i zna crtati, voli bajke o dobrim životinjama, a razgovor se okrenuo upravo tim temama. Klizanje i klizanje su odmah prekinuti, a roditelji su čvrsto obećali da će klizaljke pokloniti svom nećaku i da više neće posjetiti klizalište. Djevojka se ohrabrila i rado razgovarala sa mnom o temama koje joj se dopadaju. Tokom razgovora milovao sam je po nogama, lagano je masirajući. Takođe sam shvatio da je devojka sugestivna. Ovo daje nadu u uspjeh. Prvo što sam uspio je da je natjeram da malo osloni noge na moje ruke dok ležim. Upalilo je. Tada je mogla sama da sjedne i sjedne. Kada je to bilo moguće, zamolio ju je, sjedeći na sofi i spuštajući noge, da ih pritisne na pod. Tako je postepeno, etapu po etapu, počela samostalno da stoji, u početku teturajući i savijajući koljena. Zatim je, uz pauze za odmor, počela malo hodati i na kraju je mogla skoro dobro skakati na jednoj ili drugoj nozi. Roditelji su sve ovo vreme sedeli u tišini, bez reči. Nakon što je završio čitavu proceduru, rekao joj je uz naznaku pitanja: "Jesi li zdrava?" Prvo je slegnula ramenima, a onda je rekla da. Otac ju je htio uzeti u naručje, ali je ona odbila i otišla sa četvrtog sprata. Neopaženo sam ih posmatrao. Hod djeteta je bio normalan. Više me nisu kontaktirali.

Je li uvijek tako lako izliječiti histeričnu paralizu? Naravno da ne. Dijete i ja smo imali sreće u: ranom liječenju, identifikaciji uzroka bolesti, sugestibilnosti djeteta, ispravnom odgovoru na traumatsku situaciju.

U ovom slučaju je postojao jasan međuljudski sukob bez ikakvih seksualnih slojeva. Da su njeni roditelji na vreme prestali da posećuju klizalište i kupili joj klizaljke prave veličine, a ne „za njen rast“, možda ne bi bilo tako histerične reakcije. Ali, ko zna, sve je dobro što se dobro završi.

Astasia-abasia doslovno znači nemogućnost samostalnog stajanja i hodanja (bez podrške). Istovremeno, u horizontalnom položaju u krevetu, aktivni i pasivni pokreti u udovima nisu narušeni, snaga u njima je dovoljna, a koordinacija pokreta nije promijenjena. Pojavljuje se kod histerije uglavnom kod žena, češće u adolescenciji. Uočili smo slične slučajeve kod djece, i dječaka i djevojčica. Sumnja se na vezu sa akutnim strahom, koji može biti praćen slabošću u nogama. Mogu postojati i drugi uzroci ovog poremećaja.

Evo nekoliko naših zapažanja. Dječak star 12 godina primljen je na pedijatrijsko neurološko odjeljenje sa pritužbama na nesposobnost da samostalno stoji i hoda. Bolestan mesec dana.

Prema kazivanju njegovih roditelja, on je prestao da ide u školu 2 dana nakon što je sa ocem otišao u dugu šetnju šumom, gde ga je uplašila ptica koja je iznenada proletela. Noge su mi odmah popustile, sjeo sam i sve je nestalo. Otac ga je kod kuće ismijavao da je kukavički i fizički slab. Ista stvar se desila u školi. Bolno je reagovao na ismevanje svojih vršnjaka, bio je zabrinut, pokušavao je da „napumpa” svoju mišićnu snagu bučicama, ali je nakon nedelju dana izgubio interesovanje za ove aktivnosti. U početku je bio na liječenju na dječijem odjeljenju okružne bolnice, gdje je ispravno postavljena dijagnoza astazija-abazija psihogenog porijekla. Po prijemu u našu kliniku: miran, pomalo spor, nerado stupa u kontakt, na pitanja odgovara jednosložno. On se prema svom stanju odnosi ravnodušno. Nije otkrivena nikakva patologija nervnog sistema ili unutrašnjih organa, samostalno sedi i sjedi u krevetu. Prilikom pokušaja da ga spusti na pod, ne pruža otpor, ali mu se noge odmah savijaju čim dodirnu pod. Čitava stvar pada i pada prema pratećem osoblju.

Isprva je svoje prirodne potrebe rješavao u krevetu na brodu. Međutim, ubrzo nakon što su ga vršnjaci ismijali, zatražio je da ga odvedu u toalet. Primijećeno je da može dobro koristiti noge na putu do toaleta, iako je bila potrebna bilateralna podrška.

U bolnici su vođeni kursevi psihoterapije, uzimao je nootropne lijekove (aminalon, pa nootropil), Rudotel, darsonvalizaciju nogu. Nije dobro reagovao na tretman. Mjesec dana kasnije mogao je hodati po odjelu uz jednostranu asistenciju. Problemi s koordinacijom su se značajno smanjili, ali je ostala jaka slabost u nogama. Zatim je još nekoliko puta liječen u bolnici psihoneurološkog dispanzera. Nakon 8 mjeseci od početka bolesti, hod je potpuno obnovljen.

Drugi slučaj je čudniji i neobičniji. Na našu dječiju neurološku kliniku primljena je djevojčica od 13 godina, koja je prethodno 7 dana bila na odeljenju intenzivne njege jedne od dječjih bolnica, gdje je prevezena kolima Hitne pomoći. A pozadina ovog slučaja je bila sljedeća.

Roditelji djevojčice, stanovnici jedne od sindikalnih republika bivšeg SSSR-a, često su dolazili na trgovinu u Minsk. IN U poslednje vreme ovdje žive oko godinu dana i vode svoj posao. Njihova jedina ćerka (nazovimo je Galja - stvarno ima rusko ime) živela je sa bakom i tetkama u svojoj domovini, išla je u 7. razred. Na ljeto sam došao kod roditelja. Ovdje ju je sreo 28-godišnji rodom iz iste republike i jako mu se svidjela.

Odavno je u njihovoj zemlji bio običaj da se kradu nevjeste. Ovaj oblik sticanja žene je danas sve češći. Mladić je upoznao Galju i njene roditelje, a ubrzo ju je, kako je rekla Galina majka, ukrao i odveo u svoj stan, gdje su ostali tri dana. Tada su roditelji obaviješteni o tome šta se dogodilo i, prema riječima majke, navodno po običajima muslimanskih zemalja djevojka koju je mladoženja ukrao smatra se njegovom nevjestom ili čak suprugom. Ovaj običaj je poštovan. Mladenci (ako ih tako možete nazvati) počeli su da žive zajedno u mladoženjinom stanu. Tačno 12 dana kasnije, Galja se ujutru osećala loše: pojavio se bol u donjem levom delu stomaka, imala je glavobolju, nije mogla da ustane i ubrzo je prestala da govori. Bio pozvan " hitna pomoć“i pacijent je odveden u jednu od dječjih bolnica sa sumnjom na encefalitis (upala mozga). Naravno, ljekaru Hitne pomoći nije rečeno ni riječi o prethodnim događajima.

U bolnici su Galju pregledali mnogi specijalisti. Podaci koji ukazuju na akutnu hiruršku bolest nisu utvrđeni. Ginekolog je pronašao bol u predjelu jajnika s lijeve strane i pretpostavio je prisustvo upalni proces. Međutim, djevojčica nije stupila u kontakt, nije mogla stajati ni hodati, a tokom neurološkog pregleda postala je napeta po cijelom tijelu, što nam nije dozvoljavalo da ocijenimo prisustvo organskih promjena na nervnom sistemu.

Urađen je sveobuhvatan kliničko-instrumentalni pregled unutrašnjih organa i nervnog sistema, uključujući kompjutersku i magnetnu rezonancu mozga, koji nije otkrio organske poremećaje.

Prvih dana devojčicinog boravka u bolnici, njen "muž" je uspeo da uđe u njenu sobu. Ugledavši ga, počela je da plače, da viče nešto na svom jeziku (jako slabo zna ruski), sva se tresla i mahala rukama. Brzo je izveden iz sobe. Devojčica se smirila, a sledećeg jutra počela je sama da sedi i razgovara sa majkom. Ubrzo je mirno tolerisala posete svog "muža", ali nije dolazila s njim u kontakt. Doktori su posumnjali da nešto nije u redu, pa se pojavila ideja da je bolest mentalna. Majka je morala ispričati neke detalje o tome šta se dogodilo, a nakon nekoliko dana djevojčica je prebačena kod nas na liječenje.

Pregledom je utvrđeno da je visoka, vitka, nešto sklona gojaznosti, sa dobro razvijenim sekundarnim polnim karakteristikama. Ima 17-18 godina. Poznato je da žene na istoku doživljavaju pubertet ranije nego u našoj klimatskoj zoni. Nešto je oprezna, neurotična, uspostavlja kontakt (preko majke kao prevodioca), žali se na kompresivne glavobolje i periodične trnce u predelu srca.

U hodu se pomalo pomiče u stranu, tetura dok stoji sa ispruženim rukama naprijed (Rombergov test). Dobro jede, posebno začinjenu hranu. Mogućnost trudnoće nije dokazana. Na odjelu se ponaša adekvatno sa drugima. U posjetu mladoženji, povuku se i dugo pričaju o nečemu. Pita majku zašto ne dolazi svaki dan. Ali općenito, stanje se primjetno popravlja.

U ovom slučaju jasno je vidljiva histerična reakcija u obliku astazije-abazije i histeričnog mutizma - odsustva verbalne komunikacije dok su govorni aparat i njegova inervacija netaknuti.

Uzrok stanja bila je rana seksualna aktivnost djeteta sa odraslim muškarcem. Možda su u vezi s tim postojale neke druge okolnosti, za koje je malo vjerovatno da će djevojčica reći majci, a još manje doktoru.

Histerična hiperkineza. Hiperkineza je nevoljni, prekomjerni pokreti različitih vanjskih manifestacija u različitim dijelovima tijela. Kod histerije mogu biti jednostavni - drhtanje, drhtanje cijelim tijelom ili trzaji različitih mišićnih grupa, ili vrlo složeni - osebujni pretenciozni, neobični pokreti i geste. Hiperkineze se mogu uočiti na početku ili na kraju histeričnog napadaja, javljaju se periodično i bez napada, posebno u teškim životnim situacijama, ili su uočene stalno, posebno kod odraslih ili adolescenata.

Kao primjer navešću jedno lično zapažanje, odnosno moj „prvi susret“ sa histeričnom hiperkinezom, koji se dogodio u prvoj godini mog rada kao okružni neurolog.

U glavnoj ulici našeg malog urbanog sela, u maloj privatnoj kući, živio je sa majkom jedan mladić, star 25-27 godina, neobičnog i čudnog hoda. Podigao je nogu, savijajući je u zglobovima kuka i koljena, pomjerao je u stranu, zatim naprijed, rotirajući stopalo i potkolenicu, a zatim je udarnim pokretom položio na tlo. Pokreti su bili isti i na desnoj i na lijevoj strani. Ovog čovjeka je često pratila gomila djece, ponavljajući njegov čudan hod. Odrasli su se navikli i nisu obraćali pažnju. Ovaj čovjek je bio poznat u cijelom kraju zbog neobičnosti njegovog hoda. Bio je vitak, visok i u formi, uvijek je nosio vojničku kaki jaknu, jahaće pantalone i čizme uglačane do sjaja. Nakon što sam ga nekoliko sedmica posmatrala, sama sam mu prišla, predstavila se i zamolila ga da dođe na termin. Nije bio posebno oduševljen ovim, ali se ipak pojavio na vrijeme. Sve što sam od njega saznao je da ovo stanje traje već nekoliko godina i da se pojavilo bez ikakvog razloga.

Studija nervnog sistema nije otkrila ništa loše. Na svako pitanje je odgovarao kratko i promišljeno, rekavši da je veoma zabrinut zbog svoje bolesti koju su mnogi pokušavali da izleče, ali niko nije postigao ni minimalno poboljšanje. Nisam želeo da pričam o svom prošlom životu, ne vidim ništa posebno u njemu. Međutim, iz svega je bilo jasno da nije dozvolio uplitanje ni u svoju bolest ni u svoj život, samo je napomenuto da je umjetnički svima demonstrirao svoj hod s nekom vrstom ponosa i prezira prema tuđem mišljenju i ismijavanju djeca.

Učio sam od lokalno stanovništvo da su roditelji pacijenta dugo živjeli ovdje; otac je napustio porodicu kada je dijete imalo 5 godina. Živjeli su vrlo siromašno. Dječak je završio građevinski fakultet i radio na gradilištu. Bio je egocentričan, ponosan, nije podnosio tuđe komentare i često je ulazio u sukobe, posebno u slučajevima kada su u pitanju njegove lične kvalitete. Upoznao je razvedenu ženu „lake“ vrline i godinama je bila starija od njega. Razgovarali su o braku. Međutim, odjednom se sve uznemirilo, navodno na seksualnoj osnovi, ispričala je jednom od njenih narednih džentlmena njegova bivša poznanica. Nakon toga nijedna od djevojaka i žena nije htjela da ima posla s njim, a muškarci su se smijali "slabicama".

Prestao je da ide na posao i nije izlazio iz kuće nekoliko sedmica, a njegova majka nikoga nije puštala u kuću. Tada je u dvorištu viđen čudnim i nesigurnim hodom, koji je fiksiran dugi niz godina. On je dobio drugu grupu invaliditeta, dok je njegova majka primala penziju za staž. Tako su živjeli zajedno, uzgajajući nešto u svojoj maloj bašti.

I mene, kao i mnoge doktore koji su liječili i savjetovali pacijenta, zanimalo je biološko značenje tako neobičnog hoda s nekom vrstom hiperkineze u nogama. Ljekaru je rekao da mu se kada hoda genitalije "zalijepe" za butinu i ne može pravi korak dok ne dođe do „odlepljivanja“. Možda je to i bilo tako, ali je kasnije izbjegao razgovor o ovom pitanju.

Šta se ovdje dogodilo i koji je mehanizam histerične neuroze? Očigledno, bolest je nastala kod osobe s histeričnim osobinama ličnosti (akcentuacija histeričnog tipa); subakutna konfliktna situacija u obliku problema na poslu iu njegovom osobnom životu imala je traumatičnu ulogu. Čovjeka su posvuda proganjali neuspjesi, stvarajući kontradikciju između željenog i mogućeg.

Pacijenta su konsultovali svi vodeći neurološki svetitelji tog vremena koji su radili u Bjelorusiji, više puta je pregledan i liječen, ali nije bilo efekta. Čak ni sesije hipnoze nisu imale pozitivan efekat, a psihoanalizom se tada niko nije bavio.

Psihološki značaj njegovih histeričnih poremećaja za datu osobu je jasan. Zapravo, to je bio jedini način da se dobije invalidnost i mogućnost života bez posla.

Ako bi izgubio ovu priliku, sve bi otišlo u nepovrat. Ali on nije želio da radi, i, očigledno, više nije mogao. Otuda duboka fiksacija ovog sindroma i negativan stav prema liječenju.

Autonomni poremećaji. Autonomni poremećaji u histeriji se obično odnose na poremećaje u aktivnosti različitih unutrašnjih organa, čiju inervaciju vrši autonomni nervni sistem. To su najčešće bolovi u srcu, epigastričnom (epigastričnom) predjelu, glavobolja, mučnina i povraćanje, osjećaj knedle u grlu sa otežanim gutanjem, otežano mokrenje, nadimanje, zatvor i sl. Posebno često djeca i adolescenti imaju trnce u srce, peckanje, nedostatak vazduha i strah od smrti. Kod najmanjeg uzbuđenja i raznih situacija koje zahtijevaju psihički i fizički stres, pacijenti se stežu za srce i gutaju lijekove. Svoje senzacije opisuju kao „mučan, užasan, užasan, nepodnošljiv, užasan“ bol. Glavna stvar je privući pažnju na sebe, izazvati saosjećanje kod drugih i izbjeći potrebu za obavljanjem bilo kakvih zadataka. I, ponavljam, ovo nije pretvaranje ili ogorčenje. Ovo je vrsta bolesti određeni tip ličnost.

Autonomni poremećaji se mogu javiti i kod djece ranog i predškolskog uzrasta. Ako, na primjer, pokušaju nasilno nahraniti dijete, ono će plakati i žaliti se na bolove u trbuhu, a ponekad dok plače od nezadovoljstva ili nespremnosti da izvrši neki zadatak, dijete počinje često štucati, onda nagon za dolazi do povraćanja. U takvim slučajevima roditelji obično mijenjaju svoj bijes u milosrđe.

Zbog povećane sugestibilnosti mogu se javiti vegetativni poremećaji kod djece koja vide bolest svojih roditelja ili drugih osoba. Opisani su slučajevi kada je dijete, vidjevši zadržavanje mokraće kod odrasle osobe, samo prestalo da mokri, pa čak i moralo mokriti kateterom, što je dovelo do još veće fiksacije ovog sindroma.

Opšte je svojstvo histerije da se javlja u obliku drugih organskih bolesti, oponašajući te bolesti.

Autonomni poremećaji često prate druge manifestacije histerije, na primjer, mogu se javiti u intervalima između histeričnih napadaja, ali se ponekad histerija manifestira samo u obliku različitih ili upornih autonomnih poremećaja istog tipa.

Senzorni poremećaji. Izolovani senzorni poremećaji u histeriji u djetinjstvu su izuzetno rijetki. Izražene su kod adolescenata. Međutim, kod dece su moguće promene u osetljivosti, najčešće u vidu njenog odsustva na određenom delu tela sa jedne ili obe strane. Jednostrano smanjenje osjetljivosti na bol ili njeno povećanje uvijek se proteže striktno duž srednje linije tijela, što razlikuje ove promjene od promjena osjetljivosti kod organskih bolesti nervnog sistema, koje obično nemaju jasno određene granice. Takvi pacijenti možda ne osjećaju dijelove udova (ruke ili noge) s jedne ili obje strane. Može se javiti histerična sljepoća ili gluvoća, ali je češća kod odraslih nego kod djece i adolescenata.

Afektivni poremećaji. U terminološkom smislu, afekt (od latinskog influenceus - emocionalno uzbuđenje, strast) označava relativno kratkotrajno, izraženo i nasilno emocionalno iskustvo u vidu užasa, očaja, tjeskobe, bijesa i drugih vanjskih manifestacija, koje je praćeno vrištanje, plač, neobične geste ili depresivno raspoloženje i smanjena mentalna aktivnost. Stanje afekta može biti fiziološko kao odgovor na oštro izražen i iznenadni osjećaj ljutnje ili radosti, koji je obično adekvatan sili vanjskog utjecaja. Kratkoročno je, brzo prolazi, ne ostavlja dugotrajna iskustva.

Svi se povremeno radujemo dobrim stvarima, doživljavamo tuge i nevolje koje se često dešavaju u životu. Na primjer, dijete je slučajno razbilo skupu i voljenu vazu, tanjir ili pokvarilo neku stvar. Roditelji mogu vikati na njega, grditi ga, stavljati u ćošak ili pokazivati ​​ravnodušan stav neko vrijeme. Ovo je uobičajena pojava, način da se djetetu usade zabrane („ne treba“) koje su neophodne u životu.

Histerični afekti su neadekvatne prirode, tj. ne odgovaraju sadržaju iskustva ili nastaloj situaciji. Obično su oštro izražene, spolja vedro ukrašene, teatralne i mogu biti praćene osebujnim pozama, jecajima, krštanjem ruku, dubokim uzdasima itd. Slična stanja mogu se javiti uoči histeričnog napada, pratiti ga ili se pojaviti u intervalu između napadaja. U većini slučajeva prate ih vegetativni, osjetljivi i drugi poremećaji. Često se u određenoj fazi razvoja histerija može manifestirati isključivo kao emocionalno-afektivni poremećaji, koji su u većini slučajeva praćeni drugim poremećajima.

Drugi poremećaji. Ostali histerični poremećaji uključuju afoniju i mutizam. Afonija je odsustvo zvučnosti glasa uz održavanje šaptanog govora. Pretežno je laringealne ili prave prirode, javlja se kod organskih, uključujući upalne, bolesti (laringitis), sa organskim lezijama nervnog sistema sa poremećenom inervacijom glasnih žica, iako može biti psihogeno uzrokovano (funkcionalno), što u nekim slučajevima javlja se sa histerijom. Takva djeca govore šapatom, ponekad naprežući lice kako bi stvorili utisak da je normalna verbalna komunikacija nemoguća. U nekim slučajevima psihogena afonija se javlja samo u određenoj situaciji, na primjer, u vrtiću pri komunikaciji sa učiteljem ili na nastavi u školi, dok je u razgovoru s vršnjacima govor glasniji, a kod kuće nije poremećen. Posljedično, govorni defekt se javlja samo kao odgovor na određenu situaciju, nešto što djetetu ne odgovara, u obliku jedinstvenog oblika protesta.

Izraženiji oblik govorne patologije je mutizam - potpuno odsustvo govora dok je govorni aparat netaknut. Može se pojaviti kod organskih bolesti mozga (obično u kombinaciji s parezom ili paralizom udova), teških mentalnih bolesti (na primjer, šizofrenija), a također i kod histerije (histerični mutizam). Ovo poslednje može biti totalno, tj. posmatra se stalno u raznim uslovima, ili selektivno (izborno) - javlja se samo u određenoj situaciji, na primer, kada se govori o određenim temama ili u vezi sa određenim pojedincima. Totalni psihogeno uzrokovani mutizam često je praćen ekspresivnim izrazima lica i (ili) pratećim pokretima glave, trupa i udova (pantomima).

Totalni histerični mutizam u djetinjstvu je izuzetno rijedak. Opisani su neki kazuistički slučajevi kod odraslih. Mehanizam nastanka ovog sindroma je nepoznat. Ranije opšteprihvaćen stav da je histerični mutizam uzrokovan inhibicijom govorno-motornog aparata ne sadrži nikakvu specifikaciju. Prema V. V. Kovalevu (1979), selektivni mutizam se obično razvija kod djece s govornim i intelektualnim teškoćama i osobinama povećane inhibicije karaktera s povećanim zahtjevima za govornom i intelektualnom aktivnošću tokom pohađanja vrtića (rjeđe) ili škole (češće). To se može dogoditi kod djece na početku boravka u psihijatrijskoj bolnici, kada šute na času, ali ulaze u verbalni kontakt sa drugom djecom. Mehanizam nastanka ovog sindroma objašnjava se „uslovnom poželjnošću šutnje“, koja pojedinca štiti od traumatične situacije, na primjer, kontakta s nastavnikom koji vam se ne sviđa, odgovaranja na času itd.

Ako dijete ima potpuni mutizam, uvijek treba pažljivo procijeniti. neurološki pregled u svrhu isključenja organska bolest nervni sistem.

Histerija može doći do svake osobe, ali generalno, ljudi koji imaju poseban nervni sistem skloniji su ovoj bolesti. Kod zdravih ljudi može se javiti pod određenim uslovima.

histerija - Ovo je neuropsihička bolest, jedna od neuroza.

Simptomi histerije se javljaju u dvije grupe: histerični napad i histerično ponašanje.

Mogu se uočiti histerična paraliza, tikovi, grubi ritmični tremor koji se jako pojačava pri fokusiranju pažnje i drugi nevoljni pokreti.

Vrlo često osoba koja pati od histerije pati od glavobolje, što se može opisati kao “obruč koji steže sljepoočnice i čelo” ili “zabijeni ekser”. Mislim da su ove definicije glavobolje poznate mnogima.

Histerija“voli” da imitira druge bolesti, kao što su napad angine, bronhijalna astma, slika akutnog abdomena i dr.

Važno je razlikovati histerični napad od epileptičnog napada i od gubitka svijesti tokom moždanog udara. Za razliku od epileptični napad za vrijeme histeričnih paroksizama pacijentove zjenice reagiraju na svjetlost, a cilijarni i rožnjački refleksi su očuvani.

Postoji takva definicija kao histerični tip ličnosti, histerična psihopatija. Kod takvih pacijenata bolne promjene i poremećaji se uočavaju tijekom cijelog života.

Blagi stepen histerije određuje se sljedećim znakovima: napadi bezuzročnog plača ili smijeha, stalna razdražljivost, otežano disanje, lupanje srca, osjećaj stegnutog grla itd.

Sa složenijim stepenom histerije primećuju se napadi opštih konvulzija ili paralize u različitim delovima tela, različite vrste mentalni poremećaj.

Kada dođe do histeričnog napada, pacijent se mora premjestiti na mirno mjesto ili zamoliti da ostavi strance. Nema potrebe da ga držite, pustite ga odmah da nanjuši amonijak i stvori mirno okruženje oko sebe. Nakon takvih radnji napad brzo prolazi i pacijent se smiruje.

Želim da vam ponudim recepte tradicionalne medicine, lekovito bilje veoma efikasno pomaže kod nervnih tegoba.

Histerija će vas ostaviti - koristite biljne lijekove!

Sedam recepata za infuzije i dekocije kako vam živci ne bi bili "zločesti"!

  1. Uvarak od listova mente: jednu supenu kašiku listova preliti čašom ključale vode, kuvati 10 minuta, procediti. Uzmite pola čaše ujutru i uveče pre spavanja.
  2. Uvarak od lišća ljuljke angustifolia: deset grama suvog lišća preliti čašom ključale vode, kuvati 15 minuta. i procijediti. Uzimajte po supenu kašiku pre jela tri puta dnevno.
  3. Uvarak od cvetova kamilice: četiri supene kašike cvetova preliti sa jednom čašom ključale vode, kuvati deset minuta i procediti. Pijte po jednu trećinu čaše tri puta dnevno prije jela.
  4. Da biste smanjili razdražljivost centralnog nervnog sistema, uzmite infuziju ploda krvavo crvenog gloga. Dve kašike suvog voća sitno iseckati i preliti sa 1,5 kašike. ključala voda Pripremljenu infuziju treba piti tri puta pola sata prije jela.
  5. Uvarak od kore viburnuma: samljeti 10 grama kore i preliti čašom kipuće vode, ostaviti da se krčka pola sata, a zatim procijediti. Pripremljenu čorbu dodajte prokuhanom vodom do zapremine od 200 ml.
  6. Infuzija cvetova kamilice astera efikasno tonira i jača nervni sistem: kašiku cvetova stavite u čašu ključale vode, sačekajte da se ohladi i procedite. Preporučuje se uzimanje po supenu kašiku četiri puta dnevno.
  7. Infuzija korijena, stabljike i listova jaglaca poslužit će kao blaga tableta za spavanje i sedativ. Kašičicu sirovine prelijte čašom kipuće vode, ostavite pola sata, ohladite i procijedite. Potrebno je piti pola čaše dva puta dnevno.

histerija - To je takva bolest da čovek, dok pati, pati i svoje najmilije. Ne može svako da izdrži da živi dugo pored histerične osobe. Veoma je teško! Nadam se da će vam recepti dati u ovom članku pomoći da se nosite s takvim problemom kao što je

Istorija i terminologija

Naziv „gelastičan” je izveden od grčke reči gelos (smeh), čime se naglašava osnovna priroda ovih napada (Daly i Mulder 1957). Mogućnost iznenadnih emocija kao manifestacije epilepsije pretpostavljena je još krajem 19. stoljeća (Sher i Brown 1976). Ove emocije se obično opisuju kao neprijatne. Najčešći osjećaj je bio strah. Napadi smijeha prvi put su opisani 1877. godine (Trousseau 1877.), a kao dio napada su zabilježene i „emocije koje se smjehuju“ (Gowers 1881.). Od tog vremena, iktalni smeh ili gelastični napadi su opisani u različitim epileptičkim stanjima povezanim sa disfunkcijom frontalnog ili temporalnog režnja. Ali najčešće su gelastični napadi opaženi kod hamartoma hipotalamusa. Predloženi su sljedeći kriteriji za gelastične napade: ponavljani, stereotipni napadi, odsustvo vanjskih provocirajućih faktora, kombinacija sa drugim kliničkim manifestacijama epileptičke prirode, prisustvo interiktalnih ili iktalnih epileptiformnih iscjedaka, odsustvo stanja u kojima može doći do patološkog smijeha (Gascon i Lombroso 1971). Osim gelastičnih napada, neki pacijenti doživljavaju i napade plača, koji se nazivaju “dakrističnim” ili “kviritarnim” napadima (Sethi i Rao 1976).

Dobro se smeje onaj ko se smeje svojom voljom. Nažalost, to nije uvijek slučaj. Postoji čitav niz u kojima čovjeka ili obuzima neprimjeren i bezrazložan smijeh, ili mu crte lica formiraju grimasu koja podsjeća na osmijeh. MedAboutMe govori o takvim bolestima.

Glupost, smeh, sklonost čudnim i neprikladnim šalama mogu ukazivati ​​na prisustvo hebefrenije. Bolest počinje da se manifestuje tokom puberteta. Bolesnika karakterizira povišeno raspoloženje i maniri, slikovito se smije i kikoće, a ponekad se i nepristojno ponaša. Napadi zabave mogu ustupiti mjesto agresiji i ljutom uzbuđenju, a ponekad se pojavljuju i halucinacije. Pacijente karakteriziraju potpuno nemotivisani postupci, glupe podvale i grimase. Vremenom, ponašanje postaje potpuno besmisleno i besmisleno.

Bipolarni poremećaj, ili manično-depresivna psihoza, može se manifestirati i napadima euforije, bezuzročnog smijeha i radosti, koji se zamjenjuju depresijom i depresijom. U stanju euforije, pacijent se zabavlja bez razloga, može se smijati čak i potpuno nesmiješnim stvarima, te pokazuje neprimjereno samopouzdanje i zabludu veličine.

Touretteov sindrom se manifestira u djetinjstvu. Ovaj poremećaj karakterišu nekontrolisani pokreti, vokalni tikovi i poremećaj ponašanja. Pacijent može izvikivati ​​psovke ili psovke (koprolalija), ponavljati ono što čuje (eholalija), praviti grimasu i smijati se. Dječaci obolijevaju dvostruko češće od djevojčica. Uzroci bolesti nisu potpuno jasni, Touretteov sindrom je predmet istraživanja genetičara, psihijatara i neurologa. Inteligencija pacijenta u pravilu ne pati, ali živjeti s Touretteovim sindromom nije lako. I definitivno uopšte nije smešno.

Angelmanov sindrom

Za ovu bolest kriva je genetika: pacijentima nedostaje dio hromozoma 15. Angelmanov sindrom se još naziva i Peršinov sindrom ili "sretna lutka". Bolesno dijete izgleda kao beba bez oblaka - radostan osmijeh sa svih njegovih usta ne silazi s lica.

Nažalost, o sreći i radosti ne treba govoriti. Djeca sa peršunovim sindromom imaju problema sa razvojem govora, poremećena je njihova koordinacija, a u 80% slučajeva uočena je i epilepsija.

Djeca sa Angelmanovim sindromom su povjerljiva i dobroćudna, vole da slušaju i privlače ih ljudi koji pokazuju interesovanje za njih. Kako rastu, pojavljuju se zastoji u razvoju. Pacijenti mogu biti socijalno prilagođeni u određenoj mjeri, ali će im biti potrebna njega tijekom cijelog života, jer će zauvijek ostati “djeca”. Sposobnost prilagođavanja zavisi od stepena oštećenja hromozoma. Neki pacijenti uspevaju da nauče da se brinu o sebi i vode domaćinstvo, dok drugi ne mogu ni da ustanu bez pomoći.

Smijeh kao simptom oštećenja mozga

Neki oblici epilepsije izazivaju napade smijeha kod pacijenata. Uzrok nevoljnih napadaja smijeha, koji ni na koji način nisu povezani s doživljenim emocijama, može biti tumor ili cista na mozgu, kao i akutni moždani udar. Smijeh se javlja kada postoji pritisak na odgovarajuća područja mozga (prednji cingularni korteks), a samo neurohirurgija može ukloniti uzrok nezdrave zabave.

Nekontrolisani smeh može signalizirati razvoj multiple skleroze i Lou Gehrigove bolesti, takođe poznate kao amiotrofična lateralna skleroza ili ALS. Ponekad se u Alchajmerovoj bolesti primećuje bezrazložni smeh - u ranim fazama.

Tetanus je opasna bolest koja se može spriječiti, ali je izuzetno teško izliječiti ako je otišla predaleko. Tetanus izaziva Clostridium tetani, anaerobna bakterija u obliku bučice koja napada nervni sistem. Bakterija proizvodi jak otrov - tetanotoksin, koji se krvotokom raznosi kroz tijelo i prodire u nervnih vlakana. Svaki nasumični nervni impuls uzrokuje kontrakciju mišića, bez naknadnog opuštanja.

Kada su mišići lica oštećeni, na licu se pojavljuje grimasa, poznata kao „sardonični osmijeh“: uglovi usana se rastežu i spuštaju, oči se žmire, a na čelu se skupljaju napeti nabori. Izgleda zastrašujuće, uprkos nazivu "osmeh".

Na svjetski poznatoj slici velikog Leonarda da Vincija, Gioconda je prikazana s blagim poluosmijehom. Kapci dame su blago spušteni, lice joj je spokojno. Očigledno ove spoljni znaci navelo je doktore da "Giokondin osmijeh" nazovu simptomom druge ozbiljne bolesti - mijastenije gravis.

Glavni znakovi mijastenije gravis su sve veća slabost mišića i stalni patološki umor. Bolest može zahvatiti različite mišićne grupe, uzrokujući odgovarajuće simptome. Kada su mišići lica i žvakaći mišići oštećeni, pojavljuje se “Gioconda osmijeh”: nepomično lice poput maske, spušteni kapci (ptoza), usne ispružene u liniju. Pacijent možda nema snage ni da otvori usta, da žvaće i proguta hranu.

Kada su respiratorni mišići oštećeni, razvija se otežano disanje; oštećenje skeletnih mišića oduzima pacijentu sposobnost kretanja.

Još uvijek se vodi debata o uzrocima mijastenije gravis. Istraživači traže porijeklo bolesti u poremećaju biohemijskih procesa, u disfunkciji mišićnog tkiva i u funkcionisanju centralnog nervnog sistema. Utvrđeno je da na razvoj mijastenije gravis utiče timusna žlezda, a moguće i limfociti, čija je funkcija da štite organizam od stranih agenasa. Ovo posljednje daje osnov da se mijastenija gravis klasifikuje kao autoimuna bolest.

Patološki smeh: “Smejem se od bola”

U nekim slučajevima, nekontrolisani smeh se javlja kao reakcija na jak stres, strah ili tugu.

Postoje slučajevi kada se na sahrani ili po prijemu vijesti o smrti dragih ljudi čovjek počne smijati, i to toliko da ne može prestati. Suze mogu poteći iz očiju poput rijeke, a smeh ponekad može prerasti u jecanje, ali ne prestati.

Jak stres takođe može izazvati napad nekontrolisanog smeha. Na primjer, strah od pada na ispitu ili ekstremna sramota pri susretu sa strogim roditeljima voljene osobe sasvim su sposobni da izazovu nezaustavljiv smijeh.

Tokom Velikog Otadžbinski rat Opisan je slučaj masovnog patološkog smijeha. Jedinica Hitlerove vojske zauzela je malo selo. Stanovnici su pojurili da trče kroz duboki snijeg prema šumi, nakon čega su uslijedili rafali iz mitraljeza. Dok su bježali, ljudi su se... smijali. Uzbuđeno. Padajući pod mecima, pokrivajući svoju djecu, umirući - smijali su se, sa užasom u očima i smrtnom melanholijom u srcu.

Dozvolite mi da vam dam primjer. Posmatrajte tinejdžere u procesu „rituala udvaranja“ za pripadnika suprotnog pola. Sećate se kada ste i sami bili tinejdžer koji se cerekao? Nervozni smeh ima gotovo istu funkciju kao i zviždanje ili razgovor sam sa sobom dok hodate grobljem ili mračnom uličicom. Zviždanje smiruje uplašenu osobu. Nervozni smeh ima istu funkciju u odnosu na nekoga ko je u neugodnom položaju.

O čemu svjedoči nervozni smeh. Istovremeno, nervozni smeh razoružava kada situacija postane napeta. Osoba može iskoristiti pravovremeni smeh da oslobodi nagomilanu napetost. Osim toga, smeh je ljudska reakcija koju je lako imitirati. Stoga se može koristiti za skrivanje stresa od slučajnog posmatrača. Nervozan smeh može pokazati da je tema o kojoj se govori veoma važna ili bolna za govornika, a može pokazati izbegavanje ili čak prevaru.

Nervozan smeh pomaže da se kupi vreme pre nego što progovori.

Verbalni simptom uzdisanja ima dva glavna tumačenja. Prvo, stalni uzdasi tokom razgovora ukazuju na to da se vaš sagovornik u ovoj situaciji sažaljeva i možda pati od depresije. Ne želim reći da pati od kliničke depresije i da mu trebaju usluge psihijatra. Možda bi sada želio da se distancira od situacije ili je jednostavno okonča i pređe na drugu temu. Jedan dubok udah nakon dužeg otpora ili otvorenog agresivnog ponašanja ukazuje da je unutrašnja emocionalna ili kognitivna bitka završena. Osoba je spremna da odustane i prihvati gledište druge osobe. Istražitelji često svjedoče takvim uzdasima. Nakon njih, osumnjičeni su spremni da priznaju. Ovo ponašanje se naziva "prihvatanje". Osoba se više ne opire istini ili realnosti trenutne situacije.

Nervozan smeh, od čega dolazi?

Nervozni smeh je jedan od govornih signala ljudskog tela za stanje stresa. To je sredstvo svojevrsne psihološke odbrane koja ublažava stres i istovremeno prikriva stepen doživljene anksioznosti. Osim toga, nervozni smijeh pomaže da se kupi vrijeme i shvati kako tačno postupiti u trenutnoj situaciji. Sposobnost blagovremenog korištenja nervoznog smijeha razoruža protivnika i razblažuje situaciju kada situacija postane izuzetno opasna (na primjer, kada ćete podučavati drskog pridošlicu u školi, mladog vojnika ili u slučaju sastanka sa razbojnicima u mračnoj uličici).

Fotografija je zabilježila prirodni nervozni smijeh prije prvog skoka padobranom.

Nervozni smeh obično dolazi iz beznađa. Kad čovjek shvati da ništa ne razumije. Kada ne može da objasni zašto je uradio ovo ili ono. Generalno, on ne razume šta se dešava. Deluje zastrašujuće, ali on se smeje. Da tako kažem, odbrambena reakcija.

Nervozan smeh

Nervozni smeh je jedan od najzanimljivijih govornih signala koje koristi osoba pod stresom. Prvo, istovremeno ublažava stres i maskira stepen anksioznosti. Dozvolite mi da vam dam primjer. Posmatrajte tinejdžere u procesu „rituala udvaranja“ za pripadnika suprotnog pola. Sjećate se kada ste i sami bili tinejdžer koji se kikotao? Nervozni smeh ima gotovo istu funkciju kao i zviždanje ili razgovor sam sa sobom dok hodate grobljem ili mračnom uličicom. Zviždanje smiruje uplašenu osobu. Nervozni smeh ima istu funkciju u odnosu na nekoga ko je u neugodnom položaju.

Osim toga, nervozni smeh pomaže u kupovini vremena prije nego što nešto kažete. To osobi daje malo dodatnog vremena da razmisli i pripremi siguran odgovor. Uopšte nije iznenađujuće da postoje ljudi koji se uvek smeju ili kikoću pre nego što se upuste u razgovor. Smijeh im pomaže da odrede svoju reakciju na ono što se govori. Dozvolite mi da vam dam primjer. Osoba se može nasmijati prije nego što odgovori na postavljeno pitanje.

Istovremeno, nervozni smeh razoružava kada situacija postane napeta. Osoba može iskoristiti pravovremeni smeh da oslobodi nagomilanu napetost. Osim toga, smeh je ljudska reakcija koju je lako imitirati. Stoga se može koristiti za skrivanje stresa od slučajnog posmatrača. Nervozan smeh može pokazati da je tema o kojoj se govori veoma važna ili bolna za govornika, a može pokazati izbegavanje ili čak prevaru. Nervozan smeh pomaže da se kupi vreme pre nego što progovori.

Više o značenju signala ponašanja, ispoljavanju gesta i emocija, kao io tome koje su manifestacije najtipičnije u datoj situaciji, ovisno o iskustvima koja doživljavate, možete saznati iz materijala u rubrici „Lovci na ponašanje“.

Svi materijali objavljeni na stranici su isključivo vlasništvo autora. Zabranjena je reprodukcija ili bilo koja druga upotreba materijala bez posebne dozvole. Zaštita materijala se vrši putem notarskog deponovanja. Kontrolu kopiranja vrši servis Copyscape. Činjenice o kršenju autorskih prava se evidentiraju, a sudski slučajevi kršenja autorskih prava su od interesa za naše pravne partnere.

Uzroci razvoja i simptomi patološkog afekta

Patološki uticaj(sinonimi: pseudobulbarni afekt (PBA), emocionalna labilnost, labilni afekt, emocionalna inkontinencija) odnosi se na neurološke poremećaje koje karakteriziraju nevoljne, nasilne ili nekontrolirane epizode plača, smijeha ili drugih emocionalnih izraza. PBA se najčešće javlja kao posljedica neuroloških bolesti ili ozljeda mozga.

Pacijenti mogu postati emocionalni bez razloga ili kontrole, ili njihov emocionalni odgovor može biti nesrazmjeran ozbiljnosti poremećaja. Osoba, po pravilu, nije u stanju da se zaustavi u roku od nekoliko minuta. Epizode mogu izgledati neprikladne za okruženje, a ne samo u odnosu na negativne emocije- pacijent može nekontrolisano da se smeje kada je ljut ili uznemiren, na primer.

Znakovi i simptomi poremećaja

Kardinalna karakteristika poremećaja je patološki nizak prag za ispoljavanje bihejvioralnog odgovora smijeha, plača ili obje emocije. Pacijent često pokazuje epizode smijeha ili plača bez prividne motivacije ili kao odgovor na podražaje koji ne bi izazvali takav emocionalni odgovor prije početka osnovnog neurološkog poremećaja. Kod nekih pacijenata emocionalna reakcija je preuveličana u intenzitetu, ali se valencija izazvanog stimulusa poklapa sa prirodom pratećih okolnih okolnosti. Na primjer, podražaj tuge izaziva patološki pretjerano stanje nekontroliranog plača.

Međutim, kod nekih drugih pacijenata, priroda emocionalne slike može biti nespojiva, pa čak i kontradiktorna emocionalnoj valentnosti provocirajućeg stimulusa. Na primjer, pacijent se može smijati kao odgovor na tužne vijesti ili plakati kao odgovor na vrlo blage podražaje. Osim toga, nakon provociranja situacije, epizode mogu ići od smijeha do plača ili obrnuto.

Simptomi patološkog afekta mogu biti vrlo teški i karakterizirani upornim i neumoljivim epizodama. Karakteristike potonjeg uključuju:

  • Početak epizode može biti iznenadan i nepredvidiv, a mnogi pacijenti opisuju stanje kao potpuni napad razmišljanja i emocija.
  • Bljeskovi obično traju od nekoliko sekundi do najviše nekoliko minuta.
  • Epizode se mogu pojaviti nekoliko puta dnevno.

Mnogi pacijenti s neurološkim poremećajima pokazuju nekontrolisane epizode smijeha, plača ili obje emocije koje su ili pretjerane ili nisu u skladu s kontekstom u kojem se javljaju. Kada pacijenti imaju značajno kognitivno oštećenje, kao što je Alchajmerova bolest, može biti nejasno da li je simptom simptom patološkog afekta ili grubi oblik emocionalne disregulacije. Međutim, pacijenti s netaknutom kognicijom često prijavljuju simptom kao anksioznost koja vodi do histerije. Pacijenti navode da su njihove epizode, u najboljem slučaju, samo djelomično podložne dobrovoljnoj samokontroli i, osim ako dožive velike promjene u mentalnom statusu, često su svjesni svog problema i prilično su svjesni svog stanja kao poremećaja, a ne karaktera. osobina.

U nekim slučajevima, klinički utjecaj patološkog afekta može biti vrlo ozbiljan, s nemilosrdnim i upornim simptomima koji mogu doprinijeti nesvjestici pacijenata i značajno utjecati na kvalitetu života onih oko njih.

Društveni uticaj

PBA može imati značajan utjecaj na socijalno funkcioniranje pacijenata i njihove odnose s drugima. Takvi iznenadni, česti, ekstremni, nekontrolisani emocionalni izlivi mogu dovesti do društvene izolacije i ometati svakodnevne aktivnosti, društvene i profesionalne aspiracije i imati Negativan uticaj na opšte zdravlje pacijenta.

Pojava nekontroliranih emocija obično je povezana s mnogim dodatnim neurološkim poremećajima, kao što su poremećaj pažnje i hiperaktivnost, Parkinsonova bolest, cerebralna paraliza, autizam, epilepsija i migrena. To može dovesti do ozbiljnih problema sa socijalnom adaptacijom i pacijentovim izbjegavanjem društvenih interakcija, što zauzvrat utječe na njihov mehanizam za prevladavanje svakodnevnih prepreka.

Patološki afekti i depresija

Klinički, PBA je vrlo sličan depresivnim epizodama, međutim, stručnjak mora vješto razlikovati ova dva patološka stanja i znati glavne razlike između njih.

Kod depresije emocionalna inkontinencija u obliku plača obično je znak duboke tuge, dok patološki afekt izaziva ovaj simptom bez obzira na osnovno raspoloženje ili značajno premašuje svoj licitatorski stimulans. Dodatno, ključ za razlikovanje depresije od PBA je trajanje: epizode iznenadne PBA se javljaju na kratak, epizodičan način, dok je epizoda depresije dugotrajniji fenomen i usko je povezana s osnovnim stanjem raspoloženja. Nivo samokontrole u oba slučaja je minimalan ili potpuno odsutan, međutim, kod depresije, emocionalno izražavanje se može kontrolirati situacijom. Slično, okidač za epizode plača kod pacijenata sa PBA može biti nespecifičan, minimalan ili neprikladan, ali u depresiji stimulans je specifičan za stanje raspoloženja.

U nekim slučajevima, depresivno raspoloženje i PBA mogu koegzistirati. Zapravo, depresija je jedna od najčešćih emocionalnih promjena kod pacijenata s bolešću ili neurodegenerativnim komplikacijama nakon moždanog udara. Kao rezultat toga, depresija često prati PBA. Dostupnost prateće bolesti implicira da je veća vjerovatnoća da će sadašnji pacijent doživjeti patološki učinak nego depresiju.

Uzroci PBA

Specifična patofiziološka uključenost u čestu manifestaciju ovog iscrpljujućeg stanja se istražuje. Primarni patogenetski mehanizmi PBA su do danas kontroverzni. Jedna hipoteza se fokusira na ulogu kortikobulbarnih puteva u modulaciji emocionalnih ekspresija i sugerira da se mehanizam patološkog afekta razvija ako postoji bilateralna lezija u descendentnom kortikobulbarnom traktu. Ovo stanje uzrokuje neuspjeh dobrovoljne kontrole emocija, što dovodi do dezinhibicije ili oslobađanja potonjih kroz direktne reakcije centara smijeha ili plača u moždanom stablu. Druge teorije sumnjaju na uključenost prefrontalnog korteksa u razvoj patološkog afekta.

Pseudobulbar može biti stanje koje se javlja kao simptom sekundarne neurološke bolesti ili ozljede mozga i rezultat je kvarova u neuronskim mrežama koje kontroliraju stvaranje i regulaciju motoričke snage emocija. PBA se najčešće javlja kod ljudi s neurološkim ozljedama kao što su traumatske ozljede mozga i moždani udar. U ovu grupu spadaju i neurološke bolesti kao što su demencija, uključujući Alchajmerovu bolest, poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza, Lajmska bolest i Parkinsonova bolest. Bilo je nekoliko izvještaja da Gravesova bolest, ili hipotireoza, u kombinaciji s depresijom, često uzrokuje patološki afekt.

PBA je također uočena u vezi s raznim drugim poremećajima mozga, uključujući tumore mozga, Wilsonovu bolest, sifilitičku pseudobulbarnu paralizu i nespecificirani encefalitis. Rjeđe, stanja povezana s PBA uključuju gelastičnu epilepsiju, mijelinolizu središnjeg mosta, akumulaciju lipida, izloženost hemijske supstance(npr. dušikov oksid i insekticidi) i Angelmanov sindrom.

Vjeruje se da ove primarne neurološke bolesti i ozljede mogu utjecati na protok kemijskih signala u mozgu, što zauzvrat dovodi do poremećaja neuroloških puteva koji kontroliraju emocionalno izražavanje.

PBA je jedan od simptoma sindroma ponašanja nakon moždanog udara, s prijavljenim stopama prevalencije u rasponu od 28% do 52%. Ova kombinacija se često nalazi kod starijih pacijenata sa moždanim udarom. Odnos između depresije nakon moždanog udara i PBA je složen jer se depresija također javlja u visokim stopama kod onih koji su preživjeli moždani udar. Vrijedi napomenuti da je patološki afekt izraženiji kod pacijenata nakon moždanog udara, a prisutnost depresivnog sindroma može pogoršati „plaču” stranu simptoma PBA.

Nedavne studije pokazuju da oko 10% pacijenata sa multipla skleroza doživjeti barem jednu epizodu emocionalne labilnosti. PBA je ovdje obično povezana s kasnim stadijumima bolesti (hronična progresivna faza). Patološki afekt kod pacijenata sa multiplom sklerozom povezan je sa težim intelektualnim oštećenjem, invalidnošću i neurološkim invaliditetom.

Istraživanja pokazuju da PBA kod preživjelih od TBI pokazuje prevalenciju od 5% i češća je kod teže traume glave, što je u skladu s drugim neurološkim karakteristikama koje ukazuju na pseudobulbarnu paralizu.

Tretman

Psihološka priprema pacijenata i njihovih porodica ili njegovatelja važna je komponenta odgovarajućeg liječenja PBA. Plač povezan sa uznemirenošću može se pogrešno protumačiti kao depresija, a smijeh se može pojaviti u situaciji koja ni na koji način ne podrazumijeva takvu reakciju. Ljudi oko vas moraju shvatiti da je ovo nehotični sindrom. Tradicionalno, antidepresivi kao što su sertralin, fluoksetin, citalopram, nortriptilin i amitriptilin mogu imati određene koristi u kontroli simptoma, ali bolest je općenito neizlječiva.

Komentari i povratne informacije:

Danas se to sve češće dešava, a mislim prvenstveno zbog velikog broja povreda. Vjerujem da bi svako od nas trebao biti svjestan ove teme kako bi eventualno nekome pomogao u budućnosti.

Kada je smeh medicinski simptom?

Nekontrolisan, dobrovoljan, bezuzročan, patološki smeh može biti medicinski simptom ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su tumor na mozgu, moždani udar, Angelmanov sindrom, Touretteov sindrom, kao i poremećaja nervnog sistema usled zloupotrebe droga.

Na prvi pogled, veza smeha i bolesti deluje čudno, na kraju krajeva, obično se smejemo kada smo srećni ili mislimo da je nešto smešno. Prema nauci o sreći, namjerni smeh može čak podići naše raspoloženje i učiniti nas sretnima. Ali druga je stvar ako stojite u redu u banci ili u supermarketu, i odjednom se neko iznenada i divlje nasmije bez ikakvog razloga. Osoba koja se smije može imati nervozni tik, trzati se ili djelovati blago dezorijentirano. Osoba se može smijati i plakati u isto vrijeme, dok izgleda djetinjasto ili kao žrtva nasilja.

Ako se nehotice i često počnete smijati, to može ukazivati ​​na simptom kao što je patološki smeh. To je znak osnovne bolesti ili patološkog stanja koje obično pogađa nervni sistem. Istraživači još uvijek pokušavaju saznati više o ovom fenomenu (patološki smeh obično nije povezan sa humorom, zabavom ili bilo kojim drugim izrazom radosti).

Kao što znate, naš mozak je kontrolni centar nervnog sistema. Šalje signale koji kontroliraju nevoljne radnje poput disanja, otkucaja srca i voljnih radnji kao što su hodanje ili smijeh. Kada se ovi signali pokvare zbog hemijske neravnoteže, abnormalnog rasta mozga ili urođene mane, mogu se pojaviti napadi nekontroliranog smijeha.

Naučimo više o bolestima i medicinskim simptomima koji mogu biti praćeni smehom, ali ne i osmehom.

Smijeh zbog bolesti

Pacijenti ili članovi njihovih porodica obično su primorani da potraže pomoć zbog bilo kojih drugih znakova bolesti, ali ne zbog smijeha. Međutim, smeh je ponekad medicinski simptom koji zaslužuje posebnu pažnju.

Evo primjera: 2007. godine, trogodišnja djevojčica iz New Yorka počela se ponašati prilično neobično: povremeno se smijala i trzala (kao od bolova) u isto vrijeme. Doktori su otkrili da ima rijedak oblik epilepsije koji izaziva nevoljni smijeh. Zatim su kod djevojčice otkrili benigni tumor na mozgu i uklonili ga. Nakon operacije, nestao je i simptom ovog tumora – nevoljni smeh.

Hirurzi i neurolozi su u više navrata pomogli ljudima s tumorima na mozgu ili cistama da se riješe nevoljnih i nekontroliranih napada smijeha. Činjenica je da uklanjanje ovih formacija eliminira pritisak na područja mozga koja ga uzrokuju. Akutni moždani udar takođe može izazvati nenormalan smeh.

Smeh je simptom Angelmanovog sindroma, retkog hromozomskog poremećaja koji utiče na nervni sistem. Pacijenti se često smiju zbog pojačane stimulacije dijelova mozga koji kontroliraju radost. Touretteov sindrom je neurobiološki poremećaj koji uzrokuje tikove i nevoljne vokalne ispade. Osobe s Touretteovim sindromom općenito ne trebaju liječenje osim ako njihovi simptomi ne ometaju svakodnevne aktivnosti, kao što su posao ili škola. Lijekovi i psihoterapija mogu pomoći pacijentima da minimiziraju simptome.

Smijeh također može biti simptom zloupotrebe droga ili ovisnosti o kemikalijama. U oba slučaja, oštećeni nervni sistem šalje signale, uključujući i one koji izazivaju smeh. Demencija, anksioznost, strah i nemir također mogu uzrokovati nevoljni smeh.

Priredio Viktor Sukhov

Pridružene bolesti:

Uputstva za lijekove

Komentari

Prijavite se koristeći:

Prijavite se koristeći:

Informacije objavljene na stranici su samo u informativne svrhe. Opisane metode dijagnoze, liječenja, recepti tradicionalne medicine itd. Ne preporučuje se da ga koristite sami. Obavezno se posavjetujte sa specijalistom kako ne biste naštetili svom zdravlju!

Šta je korisno znati o dječjem smijehu

Odakle prirodni i umjetni smijeh, zašto se dijete smije kad ga golicaju, da li je opasno smijati se bez zvuka i kako razlikovati nervozni smijeh od "smijanja".

Fiziološki smeh

Smeh je urođena ljudska sposobnost. Njegove prve manifestacije vidljive su 17. dana djetetova života. Šta je smeh? Sa fiziološke tačke gledišta, to su nevoljni pokreti mišića lica, koji ne moraju nužno biti praćeni zvukom. Mnogi ljudi pomiješaju tihi smeh sa nervoznim smehom. Ne, to se može nazvati osobinom u kojoj se ova reakcija javlja bez veze glasnih žica. Odnosno, neka vrsta prirodnog načina. Ne možete naučiti prirodni smeh. Ne možete veštački izazvati smeh.

Naravno, ovo je znak zadovoljstva i radosti. Smijeh je višedimenzionalan i može se posmatrati i kao fiziološki proces i kao emocionalna reakcija, kao komunikativna gesta i kao nivo ljudske kulture. Smeh ima svoju istoriju razvoja i kulturni sadržaj. Pojavio se prije oko 10 miliona godina, a u početku je služio kao signal koji ukazuje na odsustvo opasnosti. Naučnici iznose mišljenje da je smeh kao fiziološka pojava uočen kod primata – uz pomoć smeha su iskazivali pobedu i zadovoljstvo. Takođe su tokom borbe koristili smeh kao oružje za neutralizaciju opasnosti.

Sa stanovišta fiziologa, smeh je manifestacija određenih emocija i služi za ublažavanje emocionalne napetosti. Smijeh kao kompenzacijski mehanizam suprotstavlja se strahu i ozbiljnosti svakodnevnog života. Iz istog razloga - smeh od golicanja, na primer. "Škakanje" ljudima dolazi od životinja - ovo je signal za otkrivanje insekata na koži. A osoba se smije kad se golica upravo zbog genetske opasnosti - to je refleksni smeh, a uzrokovan je vrlo visokim nivoom nervne napetosti.

Društveni smeh

Kako dijete raste, ono uči da koristi smeh kao mehanizam socijalizacije. U početnoj fazi djetetovog života, smijeh ukazuje na dobro raspoloženje, što nesumnjivo raduje roditelje. Dalje ovladavanje ovom vještinom može biti alarmantno ili čak uznemirujuće za roditelje.

Roditelji mogu uočiti kako namjerno privlače pažnju na sebe kroz smeh, namjerno „istiskuju“ smeh, prilagođavaju se drugom djetetu ili grupi djece. Dijete se može smijati nevoljama drugog djeteta - sve su to pitanja vezana za obrazovanje. Oni se rješavaju objašnjavanjem ponašanja prihvaćenog u datoj porodici i društvu.

Smijeh je kulturni fenomen.

Engleska ili, na primjer, japanska djeca se neće smijati onome čemu će se rusko dijete smijati. I obrnuto.

Kako odrastaju, djeca uz prirodni smeh (izražavanje radosti, prijatnog iznenađenja, reakcija na iznenađenje) ovladavaju veštinom veštačkog smeha – smejanjem šalama. Djeca u početku oponašaju odrasle – čuju ih kako se smiju šalama, donose šale odraslih u vrtić ili školu, sami se smiju i uče ili tjeraju drugu djecu da se smiju. Po pravilu uče od vođe: ako se vođa smijao, svi ostali su se smijali.

Smijeh je složena, multifunkcionalna pojava.

Sa stanovišta kulture i komunikativnih gestova, na smeh utiču godine, pol, obrazovanje, jezik i kulturne vrednosti: ono što je nekima smešno, kod drugih može izazvati tugu.

Smijati se tokom nastupa društvene funkcije pomaže osobi da postane dio društva:

  • Smijeh je izraz unutrašnje radosti i uzbuđenja.
  • Smijeh za ublažavanje napetosti.
  • Smijeh za stvaranje ili smanjenje socijalne distance.
  • Smijeh koji dijele članovi grupe svjedoči o njegovoj koheziji i istomišljenosti.
  • Smijeh se može iskoristiti da se pokaže odanost nekome.
  • Smeh je način da privučete pažnju.
  • Smijeh je maska ​​za emocije i prave namjere.
  • Smijeh da ponizi protivnika.

Nervozan smeh

Postoji stanje „smije se u ustima“ - pustite dijete da se smije. Ako se to dogodi na neprikladnom mjestu, pustite ga van. Ko nije iskusio ovakve situacije?

Kako roditelji mogu razlikovati stanja „smijanja u ustima“ i „nervoznog smijeha“? Prvi fenomen je prilično rijedak, epizodičan. “Nervozni smeh” ima i druge nijanse: oštar je, može biti praćen “upalom grla” i konstantan je. „Nervozni smeh“ prati stanje pojačanog uzbuđenja deteta. Ako primijetite kompleks simptoma, onda morate obratiti pažnju na svoje ponašanje, možda ste grubi ili grubi prema svom djetetu; možda dijete nema dobre odnose sa vršnjacima, pa mu je potrebna pomoć odraslih, psihologa; Možda ćete morati da se obratite neurologu.

Dijete također može doživjeti sljedeće:

Zabavno i radosno raspoloženje koje se ne može zaustaviti. Obično se pretvara u pojačanu motoričku aktivnost, koja se završava fizičkom traumom (dijete pada, sudari se s nekim ili nečim) i suzama (oslobađanjem nervnog uzbuđenja).

Iznenadne suze. Povećana pozitivna emocionalna pozadina, neočekivano za sve, počinje biti praćena suzama, takozvanim “smijeh kroz suze”. Ovakvo ponašanje djeteta ukazuje da je u centralnom nervni sistem procesi ekscitacije prevladavaju nad procesima inhibicije. Ako se takvi momenti pojave u ponašanju, potrebno je potražiti pomoć neuropsihijatra.